Za 150 dana rata u Ukrajini zabilježeno više od 1.500 dezinformacija

Za 150 dana rata u Ukrajini zabilježeno više od 1.500 dezinformacija

04/08/2022

Od početka agresije na Ukrajinu pa do 24. jula platforme za provjeru činjenica su zabilježile su više od 1500 dezinformacija u medijskom prostoru Zapadnog Balkana, a više od 1.396 objava na društvenim mrežama i u medijima ocijenile kao manipulativne ili netačne.

Ovo je ključni zaključak analize koju je uradila regionalna mreža za provjeru činjenica SEE Check koju čine platforme  Raskrinkavanje.me, Raskrinkavanje.ba iz Bosne i Hercegovine, Raskrikavanje i Fake News tragač iz Srbije i Faktograf iz Hrvatske.

U kontekstu rata u Ukrajini to su uglavnom proruski narativi koji imaju za cilj da Ukrajinu prikažu kao „nacističku” zemlju, dok Rusiju predstavljaju kao zemlju koja dolazi u pomoć građanima i građankama Ukrajine. U značajno manjem broju, u regionu su prisutne i dezinformacije koje idu na ruku ukrajinskoj strani.

Neki od dominantnih pro-ruskih narativa su pravdanje invazije optuživanjem Ukrajine za nacizam, proizvodnju biološkog, posjedovanje hemijskog i nuklearnog oružja, planiranje napada na Ruse, zatim optuživanjem Zapada zbog prisustva NATO-a, te već dobro poznatim korištenjem manipulativne terminologije poput fraza „specijalna operacija“  ili „kontraofanziva”.

Sa druge strane, proukrajinske dezinformacije koje su novinari/ke portala SEE Check mreže primijetili/e uglavnom služe širenju neutemeljenih priča o herojstvima ukrajinske vojske i civila. Za razliku od pro-ruskih dezinfomacija one se znatno se sporije šire društvenim mrežama.

Kada su u pitanju mediji, analiza ukazuje da su mediji iz Srbije najčešći izvori dezinformacija za čitav region, a među njima dominiraju tabloidi naklonjeni vlastima u toj zemlji. Među portalima, najviše objava o ratu u Ukrajini koje su ocijenjene kao manipulativne ili netačne, imali su Sputnik, Informer, Novosti, Alo, IN4S, Srbija danas, Srbin info, Republika, 24sedam, Objektiv, Pravda, Vijesti Srpske portal Pink, Vaseljenska, Logicno.com, Borba.me, Kurir, Espreso, portal B92…

Od  1.396 članaka i objava na društvenim mrežama koje su ocijenjene kao manipulativne ili netačne, njih 274 su mediji koji su ih inicijalno objavili naknadno ispravili, priznajući na taj način da se radi o dezinformacijama.

Analiza pokazuje da je najviše manipulativnih ili netačnih objava bilo na društvenim mrežama iza kojih slijede onlajn mediji, anonimni portali, elektronski i štampani mediji.

Bitno je istaći da zabrinjava podatak je da su objave devet javnih, odnosno državnih medija u regiji ocijenje kao manipulativne ili netačne, Što je slučaj sa četiri javne te dvije privatne novinske agencije.

Cjelokupnu analizu možete pronaći na sajtu Centra za demokratsku tranziciju.

 

Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me