Ekstremizam postao legitiman način funkcionisanja

Ekstremizam postao legitiman način funkcionisanja

09/12/2021

Iza nasilnog ekstremizma i radikalizma ne stoji samo jedna religija i ideologija, oni su u Crnoj Gori postali legitiman način funkcionisanja i borba protiv ovih pojava treba da ujedini a ne da dijeli političare.

Ovo je poručeno sa otvaranja Nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma koju organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa Nacionalnim operativnim timom za borbu protiv nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, kazao je da se ove godine platforma održava, ne sa smanjenim, nego povećanim obimom radikalizacije, ekstremizma, ali i nasilja u našem društvu.

“Nažalost, upravo se obistinilo ono na sta smo, godinama unazad, skretali pažnju relavantnim akterima u našem društvu –   ekstremizam je postao “legitiman” način funkcionisanja na našoj društvenoj sceni i legitiman put političke borbe za većinu političkih opcija u državi. Te opcije kombinuju nacionalistički i vjerski ekstremizam, prave od njega sadržaj svojih politika, brižljivo ga gaje, a aktiviraju ga kad god za to imaju političku potrebu. One se ujedno, tog ekstremizma javno gnušaju, osuđuju ga i apeluju na smanjenje podjela  i spuštanje tenzija”, rekao je Koprivica.

Nije rjetkost da se, dodao je, u Crnoj Gori, kad postoji potreba za tenzijama i ostvarivanjem raznih političkih ciljeva, ekstremizmi i organizovani kriminal angažuju i “pokrivaju” se nacionalnim interesima i patriotizmom.

“Sve su češća ispoljavanja vjerskog ekstremizma koji ima tijesnu saradnju sa političkim. Postoji opasnost da ovaj ekstremizam pređe u fundamentalizam, i to ne islamski što je obično prva asocijacija na ovaj pojam, već pravoslavni koji želi kontrolisati čitav društveni život, donositi odluke i biti veto igrač u našim procesima”, kazao je on.

Ovaj manji broj fundamentalista, kako je naveo, kompromituje i sve one pravoslavce koji poštuju ustavnu odvojenost crkve i države,  koji baštine toleranciju prema drugim vjerama, prema onima koji ne vjeruju, ali i svima koji drugačije politički misle.

“Brine nas slaba reakcija države – NOT želi da radi, ima dobrih pokušaja, ali nema pune političke volje, nema jedinstva u djelovanju vlasti, postoje ekstremističke struje unutar vlade, unutar poslaničkih klubova, nema stvarnog dijaloga vlasti i opozicije o ključnim pitanjima, nema dijaloga vlasti i opozicije,  dogovora za izlazak iz ove situacije pa je jako teško raditi i ostvarivati konkretne rezultate. Brine nas spirala ćutanja koju su ekstremisti vješto pokrenuli – utišali su se ili ćute oni najbolji i najprogresivniji u društvu, jer su zaplašeni  različitim vrstama nasilja koje preživaljavaju svi koji se suprotstave ekstremizmu”, kazao je Koprivica i doda da brine i to što, drugi, van Crne Gore, pokušavaju uređivati naše unutrašnje odnose.

“I određivati karakter naše zajednice, na različite načine pomagati ekstremizam, naravno onaj blizak njihovim političkim ciljevima”, poručio je Koprivica.

Potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović, rekao je da će Vlada i ubuduće ulagati dodatne napore u suzbijanju svih vidova ekstremizma.

 “Živimo u pretežno polarizovanom društvu, opterećenom manjkom demokratske tradicije, lošom političkom kulturom, u kojem se često zarad nečijih političkih interesa podstiču razne vrste esktremizma. Mežutim odlučnost sektora bezbjednosti i svih službi i agencija jeste  da se kvalitetno odnosimo prema onome što predstavljaju globalne i lokalne probleme”, kazao je Abazović.

Put ka stvaranju pacifističkog društva je, dodao je Abazović, težak i mora biti potkrijepljen ne samo naporima iz Crne Gore već i međunarodnom saradnjom.

On je kazao i da su neki civilni aktivisti i organizacije prepoznavali neke negativne fenomene bolje nego što je to činila država, da je Crna Gora posvećena miru i demokratiji ali da mora da uloži dodatni napor i ojača institucije kako ovakvi globalni fenomeni ne bi uticali na kvalitet života građana.

 

Predstavnik Evropske komisije (EK), zamjenik generalnog direktora Generalnog direktorata za migracije i  unutrašnje poslove i koordinator za borbu protiv terorizma, Olivije Onidi, rekao je da iza radikalnih pojedinaca ne stoji samo jedna religija i idelogija.

“Moramo gledati u sve ideologije i sve oblike radikalizacije. Moramo zbog stranih boraca biti fokusirani na islamizam i džihadizam, ali vidimo sve više da se druge idologije koriste kako bi se izazvale nasilna djela, od ekstremne ljevice do ekstremne desnice”, kazao je Onidi.

“Novi oblici radikalizacije, dodao je, moraju se prepoznati. Moramo im se usprotiviti. Rad se mora pojačati, naročito u aspektu rehabilitacije. Moramo uložiti napor da se izbjegnu recidivi kod pojedinaca koji su osuđeni za teroristička djela, koji odrade kazne. Moramo pojačati napore da bolje razumijemo kako da ove pojedince opet integrišemo u društvo”, poručio je Onidi.

Istakao je da se moraju pojačati napori u detektovanju materijala na internetu koji vodi u radikalizaciju i ekstremizam i odgovori na njega. “Moramo da istražimo radikalizaciju onlajn”, kazao je predstavnik EK.

On je rekao je da je Crna Gora rano prepoznala potrebu da se bori protiv nasilnog ekstremizma i terorizma, da prepoznaje uzroke koji vode pojedince da počine djela terorizma i budu na putu nasilnog ekstremizma.

“Tokom godina smo vidjeli mnogo pozitivnih rezultata NOT-a. Drago mi je da je NOT aktivan član evropske porodice sličnih tijela koja se bore protiv nasilnog ekstremizma. Slogan “Zajedno protiv ekstremizma” nam se sviđa zbog toga što ste prepoznali da je borba protiv radikalizacije mnogo više od pomoći onima koji sprovode zakone i obavještajnoj zajednici. Ako želimo da vidimo uzroke i napravimo razliku, to znači da se moraju uključiti svi predstavnici društva, od zdravstvenih radnika do upravnika zatvora, do feministkinja, vaša platforma je udružila ove snage kako bi napravila razliku. Vaša platforma je bila ključna u povezivanju drugih država regiona i uključivanju u našu evropsku mrežu kako bi se spriječili pojedinci da postanu nasilni ekstremisti”, poručio je Onidi.

Poslanik u Evoropskom parlamentu (EP) i kopredsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Vladimir Bilčik naveo je da borba protiv onih koji podrivaju demokratske institucije ne treba da dijeli političare već da ih ujedini. “Možete biti socijalista, liberal, zeleni,  postoje neka pitanja oko kojih smo ujedinjeni, to su zaštita naših društava, borba protiv ekstremizama, mržnje, nasilja”, istakao je Bilčik.

Snaga institucija, uključujći borbu protiv korupcije, dodao je Bilčik, daje političarima i građanima moć da se bore protiv ovih prijetnji.

“Borba protiv ekstremizma ide ruku pod ruku sa ujedinjenjem društva, i gura dražavu na evropskom putu”, dodao je on.

EU institucije, kako je naveo, pokušavaju da pomognu što je više moguće. “Šaljemo jasne poruke, direktne i otvorenu pomoć kroz saradnju u borbi protiv manipulativnih dezinformacija, onlajn i oflajn”, kazao je Bilčik i podsjetio da je medijska scena u Crnoj Gori polarizovana.

“Crna Gora se suočava sa izazovom popravljanja kvaliteta, nezavisnosti i slobode novinara, što je ključno u suprotstavljanju ekstremizmu”, kazao je Bilčik i istako ekstremizam može biti problem u realnom vremenu.

“Što smo vidjeli nakon izbora u napadima u Pljevljima i pu porukama u Beranama i Nikšiću”, kazao je on.

Istakao je i zabrinutost zbog situacije na Balkanu. “Raspravljamo i o našem doprinosu u borbi protiv mržnje i ekstremizma, onlajn i oflajn.  Evropska budućnost, vrijednosti i institucije su najbolji odgovor za stvaranje otpornosti na ove pojave”, zaključio je Bilčik.

Otpravnica poslova u Ambasadi Kraljevine Holandije, Ane-Sicke Brinks, pohvalila je  aktuelnu i bivšu Vladu zbog uspostavljanja i sprovođenja platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma. “Ovo zahtijeva timski rad  različitih aktera, da  pomognu da se smanje uzroci radikalizacije i nasilnog ekstremizma. I ovo su vrlo važne teme koje pogađaju sve naše zemlje koje se ne smiju ignorisati”, kazala je Brinks.

Faktori koji vode individualce ka radikalizaciji i nasilju, kako je kazala, mogu biti različiti. “I to može imati veze sa tim da su pod uticajem različitih ideologijia, ali i možda se ti pojedinci suočavaju sa socijalnom isključenošću i marginalizacijom. Rasizam, siromaštvo, nezaposlenost, manjak obrazovanja – sve su to elelmenti koji mogu navesti pojedince da preispituju svoj društveni, nacionalni i etnički indentitet. Zato vjerujem da radikalizacija počinje sa polarizacijom”, rekla je ona.

Istakla je da je u svemu bitan politički nivo. “Velika je odgovornost na onima koji su na vlasti. Javne ličnosti imaju snagu uticaja na to što smatraju istinom, da utiču da se ljudi mobilišu”, zaključila je Brinks.