Propuštena šansa za depolitizaciju javne uprave

Nova vlast propustila je šansu da riješi problem politizacije javne uprave koji su ostavili njihovi prethodnici i Crna Gora se opet suočava sa novim talasom uticaja partija na javni sektor, poručeno je sa  konferencije „Politika integriteta: Između javnog i partijskog interesa“ koju je organizovao Centar za demokratsku traniziciju (CDT) uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

 

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Biljana Papović, kazala je da, Iako je praksa stavljanja javne uprave pod partijsku kontrolu oštro kritivkovana, ni promjena vlasti nije donijela unapređenja koja smo očekivali.

„Suočavamo se sa novim talasom politizacije javne u prave i javnih preduzeća i ne vidimo da opada uticaj partija na javni sektor. Pokazalo se da su partije smetnja procesu jačanja institucija i sve dok političari ne prevaziđu uskopartijske interese, ne mozemo govoriti o nastavku procesa evropskih integracija. To dokazuje blokada institucija, posebno pravodsudnih koje u odsustvu političkog dijaloga na mogu da nađu svoje rukovodioce“, rekla je Papović.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Danijela Đurović, kazala je da u crnogorskom društvu postoji paradoks – da imamo Vladu koja slovi za ekspertsku ali i politizaciju javne uprave.

„Sve više zapošljavanja je, tako se prezentuje, na različitim funckijama, partijsko. Dosta smo kritkovali takav način rada u prethodnim godinama. Mi smo se zalagali za drugačiji koncept. Očekivali smo reformski pristup. Ono što smo dobili je nešto čime nismo ni mi kao dio vladajuće većine zadovoljni. Evidentno je da postoji politički uticaj u okviru javnog sektora, a trebalo bi da drugačije bude. Ono sa čim se ne mogu složiti da ljudi koji su politički aktivni ne mogu biti profesionalci, to ne isključuje jedno drugo“, poručila je poslanica SNP-a.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, ocijenio je da Zakon o državnim službenicima i namještenicima koji je izglasan u parlamentu predstavlja deset koraka unazad i antievropsko rješenje.

„Ne zapošljava se po zaslugama. Tim rješenjem otvoren je prostor za politizaciju i revanšizam. Ministar može da smijeni starješinu organa ako nije zadovoljan izvještajem o radu – to je diskreciono pravo ministra da smijeni starješinu čiji mu se izvještaj ne sviđa“, rekao je Mugoša.

On je kazao da za vrijeme prethodne vlasti normativni okvir bio dobar a da je problem bio u implementaciji. „Umjesto da smo sada to popravili, nova većina je pribjegla tome da dobro normativno rješenje značajno unazadi. Možete zamisliti kakva će biti situacija sa lošim normativnim rješenjem“, kazao je on.

Potpredsjednica Građanskog pokreta URA, Jovana Marović, kaže da smo od  integriteta bili daleko i prije, a da smo daleko i sada.

„Prethodna vlast je napravila katastrofu u reformi javne uprave, nije se ništa postiglo, plan optimizacije javne uprave ostao je lijep dokument, a broj zaposlenih nije smanjen“, rekla je Marović.

Za to što nije postignut napredak u reformi javne uprave, dodala je potpredsjednica URA,  odgovornost je kolektivna, ali da je neko kriv više a neko manje.

„I dalje imamo v.d. stanje u javnoj upravi, to nismo uspjeli da riješimo kao problem. Nakon smjene vlasti više od 100 ljudi napustilo samo pregovaračku strukturu, treba da ih zamijenite, a ne možete odmah imati obučene kadrove“, rekla je Marović i dodala da od ljudi iz pregovaračke strukture niko nije tražio da odu, već da su to učinili jer su se osjećali neugodno i zbog partijske pripadnosti.

„Prethodna vlada zaposlila preko 3.000 službenika. U prethodnoj godini manje od polovine tog broja zapošljeno. URA se zalaže da u upravnim odborima nijedna partija nema većinu. U EPCG i Rudniku uglja bilo je preko 1000 zaposlenja za godinu dana. Ima i pozitivnih i negativnih strana. URA se zalaže da se zapošljavaju najkvalitetniji kadrovi, to je jedini put ka EU“, kazala je Marović.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS), Daliborka Pejović, kaže da nije sigurna da li su građani svjesni za šta su glasali, a šta su dobili. „Opasnije od svega je što smo se navikli da je to stil ponašanja. u posljednje vrijeme ista pravila ponašanja ne izazivaju podozrenje kao što je nekada bio slučaj. Mislim da je propuštena jedna ozbiljna šansa da se napravi korekcija loših ponašanja koja smo ranije imali. Ako se ikada bude raspravljalo o zakonu o Skupštini glasaću da se što manje odluka o imenovanja izmjesti iz te zgrade“ navela je poslanica DPS-a i dodala da Crna Gora mora da prođe period stravičnog uređivanja. „Da li će se partije oko toga dogovoriti, to je upitno“, kazala je Pejović.

Govoreći o blokadi sudstva i tužilaštva, Đurović je kazala da je SNP otvoren i spreman na kompromise u traženju najboljeg rješenja. „Nemamo problem sa predloženim kandidatima. Napravljena je  greška kada se nije ozbiljnije ušlo u izmjene zakondavastva kada je u pitanju tužilaštvo“, kazala je poslanica SNP-a.

Marović je podsjetila da ni sa prethodnom većinom nije mogao izabrati vrhovni državni tužilac. „Ne bih se složila da je ova godina katastrofalnija od 30 kada je jedna partija radila samo za svoje interese“, rekla je Marović i dodal da je pitanje zašto nakon godinu dana nemamo izglasan Tužilački savjet. „Mi smatramo da bez Tužilakog savjeta ne možemo govoriti o borbi protiv korupcije“ dodala je ona.

Pejović je kazala da ni u vrijeme najvećih kritika javnosti i Evropske komisije prema prethodnoj vlasti „nismo imali ovakvu ocjenu kvaliteta odnosno nekvaliteta rada Vlade“.

Upitan šta vidi kao rješenje trenutnog stanja, Mugoša je ocijeni da dijalog nema alternativu. „U parlamentu mora da postoji stabilna evropska vrijednosna većina i proevropska vlada“, ocijenio je on, navodeći da su rješenje vanredni izbori i prekompozicija postojećih snaga, dok je Marović ocijenila da  vanredni izbori koji ne smanje jaz izneđu dva bloka ne bi promijenili situaciju.