Srećan 8. mart!

Srećan 8. mart!

08/03/2021

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) čestita svim ženama 8. mart. Čestitamo i osnivanje ženskog poslaničkog kluba u Skupštini, koji je znak da su žene konačno prevazišle uske partijske okvire i razumjele značaj solidarne borbe za prava ravnopravne političke zastupljenosti.

Kao organizacija koja se zalaže za afirmaciju ravnopravnosti pružamo punu podršku građanskim ženskim inicijativama i organizacijama koje se za ženska prava dugi niz godina bore kao i internet aktivistkinjama čiji je pametni i angažovani humor oplemenio internet prostor u posljednje vrijeme.

Ipak, daleko smo od željenog stanja.  U novom sazivu Skupštine manje je žena nego u prethodnom, a i to samo zahvaljujući sistemu obaveznih kvota. O proširenju tih kvota, koje zagovaraju partijske organizacije žena, odlučivaće njihove muške kolege i predsjednici partija, vjerovatno ako ih lijepo zamolimo.

Povećanje predstavljenosti interesa žena posebno je teško u ambijentu u kome se feminizam interpretira kroz neoliberalnu neosjetljivost za klasne razlike i svođenje šansi za uspjeh na pitanje ličnog izbora i individualne odgovornosti. Značajna je uloga ovog poslaničkog kluba u rješavanju ovih i drugih tema koje se tiču rodne (ne)ravnopravnosti u Crnoj Gori.

Rast desničarskog populizma i radikalizacija crnogorskog društva u posljednjih nekoliko godina doveli su i razumijevanje borbe za jednakost žena u neke čudne tokove. Desničari obilato koriste strategiju purplewashinga za svoju promociju, zloupotrebljavajući rodnu ravnopravnost i prava žena za maskiranje drugih oblika diskriminacije u svojim politikama. Reakcionarni, patrijarhalni, ksenofobni i nacionalistički stavovi se maskiraju umivenim jezikom i populističkim predlozima, a javna kritika tih stavova se prevenira navodnom odbranom ženskih prava.

U Drugom svjetskom ratu učestvovalo je 2.546 partizanki iz Crne Gore. Od 253 narodna heroja iz Crne Gore bilo je osam žena. One nijesu samo rađale i čuvale “dom” nego su se ravnopravno sa muškarcima, sa puškom u ruci, izborile za do tada neviđen i nezamisliv nivo prava za sebe.  Jugoslovenska ideologija je sadržala ideju o ravnopravnosti žena i zato što su se drugarice partizanke za svoja prava borile i izborile. Smijemo li mi danas dozvoliti da nam pravo glasa i politička prava izborena u Drugom svjetskom ratu budu predmet kompromisa? Jesmo li zaista toliko naivne da povjerujemo da su povratak u kuhinju i naknade za majke rezultat nekakvog našeg ličnog izbora, a ne proizvod nejednakih odnosa društvene moći i političke manipulacije?

Rastuće tendencije klerikalizacije društva i države prijetnja su i za prava žena, a prva na liniji napada su reproduktivna prava. Nastojanja klerikalnih i desničarskih struktura da utiču na odluku o rađanju nijesu više marginalna mišljenja, već sa sa najviših državnih pozicija propagira idolatrija materinstva, te „potpune“ i „neegoistične“ porodice.

Radikalizacija društvenih prilika u Crnoj Gori rezultirala je i eskalacijom stvarnog i simboličkog nasilja nad neistomišljenicima/ma. Javno maltretiranje i zastrašivanje je postalo model političke komunikacije u realnom i virtuelnom svijetu, što polako ali sigurno rezultira povlačenjem zagovornika i zagovornica liberalnih i demokratskih vrijednosti iz javnog prostora. Posebna meta ove kampanje posramljivanja i zastrašivanja su žene. Postoji li žena na javnoj sceni u Crnoj Gori koja nije bar jednom pomislila da javni angažman nije vrijedan izlaganja rodno zasnovanom nasilju?

Pružamo punu podršku ženama da se suprotstave i izbore sa onom ulogom koju im je patrijarhat, shodno dosad utvrđenim pravilima, namijenio.

Predsjednica CDT-a

Milica Kovačević