Nema apsolutnog prava na informacije

Pravo javnosti da zna ne može biti apsolutno, odnosno ne može biti apsolutnog prava na informacije iz istražnih radnji koje su u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, poručio je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

On je bio jedan od panelista na konferenciji Otvorenost tužilaštava – između tajnosti postupka i prava javnosti da zna, koju su danas u Podgorici organizovali Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), u saradnji sa OEBS-om.

Katnić je kazao da je obaveza Tužilaštva i profesionalni motiv otvoren i transparentan odnos prema medijima, uz poštovanje ograničenja koja sa sobom nosi krivični postupak.

On je rekao da je zahtjev novinarske profesije i poštovanje pravila neiznošenja informacija koje bi ometale sudski postupak.

„Novinari, prilikom izvještavanja o krivičnim postupcima kao i postupanja u određenim predmetima moraju voditi računa da njihovo izvještavanje bude objektivno i bez predrasuda“, kazao je Katnić.

On je naglasio da Tužilaštvo nikada nije nikome dalo neku informaciju mimo zvanične komunikacije.

Upitan zašto objavljuju odgovore na pitanja jednog medija na sajtu Tuzilaštva, Katnić je kazao da su odgovore slali direktno medijima sve dok ih mediji nijesu počeli zloupotrebljavati.

Komentarišući navode da tužilaštvo ima neke privilegovane medije kojima daje informacije, Katnić je poručio da će postupak koji je i u toku i još neke aktivnosti te institucije pokazati da to nije tačno, i da će se zaustaviti curenje informacija.

CDT - Otvorenost Tuzilastva 065

Trka za profitom 

Advokat Nikola Martinović kazao je postalo je važnije koliko je neko glasan u iznošenju svog stava, nego koliko su mu argumenti jaki.

Prema njegovim riječima, jasno je da organ koji vodi krivični postupak, izviđaj i istražne radnje, ima pravo da uskrati javnosti pravo da zna određene informacije, i o tome, kako je naveo, ne bi trebalo imati dilemu, jer je to praksa u Evropi.

„Slobodu izražavanja u Crnoj Gori pokušavamo uspostaviti kao metod za sticanje profita. Apsolutno je vidljivo da se određeni podaci, koji ne smiju biti u medijima, iznose u njima. Niko neće da kaže da je takvo iznošenje kršenje ljudskih prava osoba u postupku, i da je to ekonomski interes za većim tiražom, odnosno gledanošću“, smatra Martinović.

Kršenje principa, naglasio je on, ne smije biti pogonsko gorivo za sticanje profita.

„Iznose se informacije koje nemaju nikakav javni značaj, već im je cilj skandalizacija ličnosti ili postupaka“, dodao je Marinović.

Glavni i odgovorni urednik Pobjede, Draško Đuranović, ocijenio je da je „problem kada određene, privilegovane informacije u toku postupka, postanu predmet javnosti i dio posjeda određenih medija, selektovano“.

„I to nije objavljivanje fotografija sa hapšenja, nego ima primjera desetak iskaza svjedoka saradnika. To je nešto što ne može ići u korist pravičnosti postupka i nešto što je pritisak na sudstvo. Problem je kad djelimične, fokusirane informacije budu objavljene preko privilegovanih medija“, kazao je Đuranović.

To, smatra on, znači da dolazi do zloupotrebe medija u cilju nekog interesa.

„Rad tužilaštva mora biti pod lupom javnosti, a Tužilaštvo kada plasira informacije ne može to raditi selektivno medijima. Obavezno je završiti istragu o curenju informacija. Taj postupak predugo traje i ne završava se, a bilo je sedam-osam slučajeva kad su mediji objavili iskaze svjedoka-saradnika“, naveo je Đuranović.

CDT - Otvorenost Tuzilastva 082

Ko vodi rat protiv tužilaštva?

Glavni i odgovorni urednik Vijesti Mihailo Jovović kazao da nijedna priča koju su ekskluzivno objavili nije podigla tiraž Vijesti ni za 100 primjeraka.

„Većina institucija u Crnoj Gori ne može dobiti prelaznu ocjenu kada je u pitanju komunikacija sa medijima. Većina se trudi da sakrije informacije, da ih ne učini javnim, neće da odgovore ni na nekoliko jednostavnih pitanja“, rekao je Jovović.

On smatra da „iz objektivnih ili subjektivnih razloga, ova garniture tužilaštava radi više i bolje, i zato postoji veće interesovanje javnosti za njihov rad“.

„I ako više rade, onda imaju i više materijala kojim mogu da se pohvale“, dodao je Jovović.

On je ocijenio da je glavni specijalni tužilac uvjerljiv, ne izbjegava pitanja i odaje utisak da je čovjek koji govori istinu.

On je kazao da Tužilaštvo mora organizovati više konferencija za novinare, a saradnja tužilaštva i medija ocijenio je trojkom.

Jovović je kazao da Glavni specijalni tužilac treba da saopšti ko, kako i zašto vodi rat protiv njega.

Učesnici panela govorili su i o Katnićevoj inicijativi za dopunu Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu koja, između ostalog, predviđa da se bez odobrenja SDT ne smiju objaviti podaci o izviđajnom postupku.

e19106a1ec2fc391fc1be88fbaadd2ef86d37d06f0bc6654c8601501870f80b7

3810246247d1f31d8a25cb418b755b11ea502618507bd3fe857b12765c8287b4 Martinović ocijenio da uskraćivanje određenog dijela informacija nije sporno, dok Đuranović smatra da je taj predlog dobar za društvo.

Jovović je kazao da je taj predlog potpuno pogrešan sa stanovišta ljudskih prava i prava na informisanje.

„Ovakve stvari i zabrane se koriste za kampanju protiv medija koji se trude da rade profesionalno“, smatra on.

Katnić je kazao da je to ograničenje da se ne krše osnovna ljudska prava i interes postupka.

„Prvao javnosti da zna ne može biti apsolutno pravo, odnosno ne može biti apsolutnog prava na informacije iz istražnih radnji koje su u nadležnosti Specijalnog tužilaštva. Objavljivanje takvih podataka sprječava otkrivanje novih krivičnih djela i dokazivanje postojećih, i uopšte vođenje izviđajnog postupka“, precizirao je Katnić.