Izbori nisu fer za 61 odsto građana

(ND Vijesti)

Da izbori u Crnoj Gori nisu fer i slobodni smatra 61 odsto građana, dok 28 odsto građana smatra da su izbori slobodni. To je pokazalo istraživanje koje je sprovela agencija DeFacto za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Prema tom istraživanju, 11 odsto ispitanika kazalo je da ne zna, ili nije odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri se slažu sa tvrdnjom da su, generalno gledano, izbori u Crnoj Gori fer i slobodni.

[pullquote align=”right” cite=”” link=”” color=”” class=”” size=””]Ovo istraživanje je takođe pokazalo da je u periodu od 2014. do danas povjerenje u izbore drastično opalo.[/pullquote]

Na isto pitanje u istraživanju koje je Ipsos uradio za potrebe CDT-a u februaru 2014. godine 47 odsto građana kazalo je da se ne slaže da su izbori fer i slobodni, 48 odsto ispitanika tada se složilo da su izbori slobodni, dok 5 odsto odgovorilo sa “ne znam”.

Izvršni direkotr CDT-a, Dragan Koprivica, za “Vijesti” je kazao da je procenat građana koji iskazuju nepovjerenje u izbore je zaista zabrinjavajući.

“Zabrinjavajući je i rapidan pad tog povjerenja od februara 2014. godine do danas. Ukoliko se ovome doda podatak da je, po CEDEM-ovom istraživanju iz novembra 2015. godine, palo povjerenje u sve institucije sistema dolazimo do jasnog zaključka da je crnogorsko društvo u ozbiljnom problemu. Bez obzira što se ovdje radi o precepciji građana, odnosno njihovom subjektivnom mišljenju, nepovjerenje u izbore kao osnovni demokratski institut, prouzrokuje i nepovjerenje u sve institucije i procese”, rekao je Koprivica.

Razlozi za sadašnje stanje su, rekao je Koprivica, prije svega realni probemi koje Crna Gora ima sa izbornim procesom i implementacijom izbornog zakonodavstva.

“Smanjenju nepovjerenja nije doprinijelo ni donošenje novih izbornih zakona za koje su glasale i vlast i opozicija. Neuspjeh prve faze parlamentarnog dijaloga značajno doprinosi produbljivanju nepovjerenja ali i protesti, nasilje i radikalizacija političkih prilika”, kazao je Koprivica.

On je kazao da za sadašnje stanje odgovornost snose svi politički akteri, a prije svih partije na vlasti koje su u svojim rukama imale instrumente za rješavanje ovih problema.

“Ključ rješenja iH početka rješavanja ovog pitanja je obnavljanje dijaloga i još jedan pokušaj da se kroz dogovor ključnih aktera stvore bolji uslovi za održavanje izbora, a time i vraćanje povjerenja u izborni proces. Iako nije suštinski bitno, smatramo da iniciranje nove runde razgovora pripada partijama na vlasti”, kazao je Koprivica.

Alternativni scenariji su, kaže on, produbljivanje nepovjerenja, stvaranje nestabilnosti, dalja radikalizacija političkih prilika, pokretanje klauzule balansa u pregovorima sa EU i usporavanje NATO integracija.

Na pitanje zašto misle da izbori u Crnoj Gori nisu fer i slobodni i koje su to, konkretno, nepravilnosti u izbornom procesu zbog kojih misle da izbori nisu fer i slobodni, 49 odsto građana odgovorilo je sa “kupovina glasova”, 40 odsto kazalo je da je glavni razlog krađa glasova, 31 odsto korupcija.

Da su ucjene, pritisci i zastrašivanje gubitkom radnog mjesta razlog što izbori nisu fer smatra 27 odsto građana, 23 odsto navodi namještanje izbora, 22 nepravilne biračke spiskove, 20 odsto građana smatra da je ključni problem režim koji je dugo na vlasti.

Da je Vlada najodgovornija zbog toga što nepravilnosti nisu spriječene ili otklonjene smatra 38 odsto građana, 14 odsto kazalo je da je najodgovorniji MUP, dok 10 odsto ispitanika navodi da su najodgovorniji sudovi, tužilaštva, pravosuđe, izborne komisije.

Osam odsto građana smatra da je odgovorna Skupština, četiri odsto da je najođgovmiji premijer, a tri odsto DPS.

Istraživanje je obavljeno u periodu od 24. januara do 10. februara, a ispitano je 1040 građana.

Ko je bio svjedok zloupotreba (Foto: S.Prelević)
Ko je bio svjedok zloupotreba (Foto: S.Prelević)

Gotovo četvrtina svjedočila nepravilnostima tokom izbora

lako veliki broj građana smatra da izbori nisu fer i slobodni. 77 odsto njih kazalo je da nikada nisu lično biti izloženi nekoj nepravilnosti u izbornom procesu, i da nisu svjedočili takvim nepravilnostima.

Sa druge strane, 23 odsto građana kazalo je da su biti izloženi nepravilnom tima i da su im svjedočili, a kao ključne nepravilnosti kojima su bili izloženi navode kupovinu glasova (ličnih karata), ucjene, pritiske ili zastrašivanje gubitkom radnog mjesta ali i davanje povlastica, materijalnih sredstava ili partijsko zapošljavanje.

Koprivica je kazao da se nameće zaključak da građani svoj stav o povjerenju formiraju na osnovu stavova partija, medija ili NVO koje osporavaju kvalitet uslova ili izborni rezultat.

“Ostaje zabrinjavajuće visok procenat onih koji izjavljuju da su svjedočili nekoj od nepravilnosti u izbornom procesu, lako ovaj podatak moramo uzeti uslovno (izjave nijesu obavezujuće, moguće je da su svjedočili istim nepravilnostima i si.), razlozi, odnosno nepravilnosti kojima su građani “svjedočili” u izbornom procesu moraju biti veoma ozbiljno analizirani prilikom rješavanja preostalih problema koji opterećuju izborni proces”, rekao je direktor CDT-a.