All posts by Milica Bogdanović

U organizaciji je zaposlena od novembra 2013. godine. Prethodno je radila u političkoj redakciji Nezavisnog dnevnika Vijesti i na portalu Vijesti online. Ima iskustva i u radijskom novinarstvu, a učestvovala je na više seminara, obuka i konferencija iz oblasti istraživačkog novinarstva i novih medija. Radno iskustvo je stekla na različitim pozicijama, u lokalnim organizacijama civilnog društva u oblastima omladinskog rada i razvoja lokalnih zajednica. Završila je osnovne i specijalističke studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, smjer novinarstvo. Govori engleski jezik Rođena je 14. oktobra 1989. godine

Demokratija bez institucija – novi balkanski izum

Proces evropskih integracija u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji samo formalno napreduje i sa manjim ili većim uspjehom ove četiri države ispunjavaju zadate parametre, ali u najznačajnijim kriterijumima za demokratsko funkcionisanje društava efekti ovog procesa nijesu niti zadovoljavajući niti ohrabrujući. Continue reading Demokratija bez institucija – novi balkanski izum

Kasne sa izvještajima o reformi javne uprave

Državni organi kasne sa izvještavanjem o dinamici i kvalitetu sprovođenja reforme javne uprave zbog čega je javnost uskraćena za zvanične informacije o tome kako teče jedan od najkompleksnijih reformskih procesa u Crnoj Gori.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je, kroz projekat “Reforma javne uprave – strateško upravljanje promjenama” koji je finansijski podržala Evropska unija, analizirao kako se sprovodi reforma javne uprave kroz dvije važne oblasti – razvoj i koordinacija javnih politika i strateško upravljanje procesom reforme javne uprave i finansijska održivost.

U nedostatku zvaničnih izvještaja, analizirali smo dinamiku sprovođenja ove reforme, prikupljajući podatke iz više različitih izvora.

CDT će redovno objavljivati izvještaje o sprovođenju reforme javne uprave u dijelu razvoja i koordinacije javnih politika i strateškog upravljanja procesom reforme javne uprave i finansijske održivosti, a izvještaj za prvi kvartal je ovdje dostupan:

 

Krovni dokument u ovoj oblasti – Strategija reforme javne uprave, u ove dvije oblasti, se uglavnom sprovodi u skladu sa predviđenim rokovima. Prekoračenja rokova u pojedinim slučajevima postoje, i u većini nijesu sistemskog karaktera niti, za sada, dovode u pitanje sprovođenje reforme.

Međutim, izvještaj o sprovođenju Akcionog plana još nije dostupan, pa je javnost uskraćena za ključne informacije vezane za reformu javne uprave.

Formalno postoji Savjet za reformu javne uprave koji je zamišljen da na političkom nivou prati planirane aktivnosti, da usmjerava proces reforme i da predlaže mjere za prevazilaženje zastoja ili problema u toku reforme, ali nerijetko se dešavaju propusti koji dovode u pitanje svrhu osnivanja i postojanja ovog tijela.

Savjet nije pokazao potrebnu inicijativu koja bi, po našem mišljenju, trebalo da politički podrži ovaj proces. Tako se dešavalo da su neki od najvažnijih predloga zakonskih rješenja utvrđivani na sjednicama Vlade, a da prethodno nijesu razmatrani na sjednici Savjeta, što je direktno kršenje zaključaka Vlade. Savjetu se često ne dostavljaju ni planski i analitički dokumenti u vezi sa reformom javne uprave.

Smatramo da bi trebalo detaljno preispitati efekte rada Savjeta, njegovu učinkovitost i uticaj na tok procesa. Savjet bi trebalo postaviti kao političko koordinaciono tijelo koje se suštinski, a ne samo formalno i protokolarno bavi reformom, koje daje smjernice i sugestije za njeno nesmetano odvijanje.

Reformske aktivnosti vezane za koordinaciju javnih politika uglavnom idu planiranom dinamikom. Pripremljeni su prvi važni dokumenti koji su bili preduslov za odvijanje ovih reformskih aktivnosti.

Milena Gvozdenović (Foto: PR centar)

Važno će biti utvrditi i kvalitet tih dokumenata (strategija, metodologija, izvještaja…i sl.) što ćemo takođe raditi u sklopu ovog projekta. Pripremićemo i objaviti posebne publikacije o sadržaju i kvalitetu ovih ključnih dokumenata.

U planu reformi koji je vezan za koordinaciju politika je napravljen grub tehnički propust vezan za izradu godišnjih programa rada ministarstava koji hitno mora biti izmijenjen.

Naš tim je prilikom monitoringa primijetio nelogičnost u ovako postavljenom redosljedu pripreme važnih dokumenata. Bilo bi gotovo nemoguće uraditi godišnje programe ministarstava, a da se ne urade prije toga srednjoročni programi za ministarstva i godišnji program rada Vlade po novoj metodologiji.

Dalje, programi rada odabranih ministarstava još uvijek nijesu dostupni, iako je rok za njihovu izradu bio do kraja marta 2019.

Sredinom 2018. godine je sa zakašnjenjem usvojena Uredba o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija.

Međutim, iako je napravljeno ovo formalno unapređenje, u suštini kvalitet konsultacija različitih aktera prilikom izrade politike je daleko od zadovoljavajućeg nivoa.

Četiri mjeseca nakon isteka 2018. nijesu dostupni godišnji izvještaj o sprovedenoj analizi uticaja propisa (RIA) i primjeni Uredbe o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa držane uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija.

Kako vratiti povjerenje u izbore

Povjerenje u izborni proces se može vratiti, a politička kriza u Crnoj Gori riješiti, samo dijalogom svih, smatraju predstavnici opozicije, a Socijaldemokrate ističu da se dijalog mora voditi u institucijama sistema i da ga ne može biti na bazi ultimatuma.

To je poručeno na drugoj panel diskusiji „Kako do integriteta izbora“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru konferencije „Integritet u politici i javnom sektoru“, koju finansira Ambasada Kraljevine Holandije.

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Đorđije Vukčević rekao je da se povjerenje u izborni proces neće vratiti samo promjenama izbornog zakonodavstva, već je, kako smatra, potreban bolji dijalog svih političkih aktera, kao i civilnog sektora i intelektualaca.

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Đorđije Vukčević (foto: PR centar)

„Dužnost DIK-a, u prvom redu, je da na zakonit, transparentan, javan način verifikuje izbornu volju građana. Veliki nedostatak je otvorenost i transparentnost u radu ovog tijela. Obaveza nam je da svaku odluku objavljujemo na našem sajtu. Ali nije samo to javnost i otvorenost, već se ona treba ostvariti i na druge načine uz prisustvo medija, javnosti, i kroz naše sjednice“, rekao je Vukčević.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević smatra da je u ozbiljnoj političkoj zabludi svako ko misli da se, nakon afere Koverta, mogu sprovesti izbori sa postojećim izbornim zakonodavstvom i sa Vladom, koja je, kako smatra, konstituisana na bazi te afere.

„Vrijednosti Sporazuma koji su potpisale opozicione partije su te što su opozicione partije, zbog afere Koverta, rekle da ne žele da učestvuju na izborima pod ovakvim okolnostima i misle da je potrebno postići dogovor, koji bi podrazumijevao tehničku Vladu, koja bi bila u funkciji pripreme i sprovođenja izbornog procesa“, pojasnio je Konjević.

Poslanik SDP-a Raško Konjević (foto: PR centar)

On smatra da je za crnogorsko društvo najgore što se, nakon više od 20 godina nije, kako je kazao, usvojilo nešto što se podrazumijava u smislu elementarne političke odgovornosti.

„Danas je akter afere Koverta i dalje generalni sekretar predsjednika države. Ovdje ne postoji politička odgovornost“, rekao je Konjević.

Iz političke krize u Crnoj Gori se, kako smatra, može izaći samo dijalogom i dogovorom između vlasti i opozicije.

„Iz ovoga se mora izaći, ali ove stvari koje se ponavljaju definitivno gase i posljednje zrno elementarnog povjerenja između vlasti i opozicije“, kazao je Konjević.

Poslanik Socijademokrata (SD) Boris Mugoša rekao je da se dijalog mora voditi u institucijama sistema i da je parlament ta institucija gdje je potrebno sučeliti stavove.

„Naš stav je jasan, da ne možemo imati dijalog na bazi ultimatuma. Polazne osnove za dijalog nisu ili, ili. To nije dobar put za dijalog“, ocijenio je Mugoša.

On smatra da se stalnim insistiranjem na prelaznim i tehničkim vladama, „možda obesmišljava izborni proces“. Svaka vlast, kako tvrdi, treba da bude rezultat izbora volje građana, a bojkot, kako je dodao, ne donosi ništa dobro.

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović istakao je da je afera Koverta najveća afera, koja se tiče izbornog procesa.

„I imate potpise 39 poslanika da više nema izbora pod ovim uslovima u Crnoj Gori i to je ključna poruka i za domaću i za međunarodnu javnost. Demokratska partija socijalista (DPS) može da sama učestvuje na izborima. To nije nešto što se nije vidjelo u svijetu, ali se nije vidjelo u demokratskom svijetu. Ako neko želi da sprovodi otvorenu diktaturu neka to radi, ali dozvolite da neko ima pravo da razmišlja na suprotan način“, kazao je Abazović.

On je rekao da niko ne želi da dođe na vlast bez izbora, ali da se nikome ne smije priznati vlast koja je proizašla iz „ovakvih izbora“.

Lider URE Dritan Abazović (foto: PR centar)

„To je temeljna logika. Zbog toga nam treba dijalog i zbog toga nam treba da svi zajedno shvatimo da jednostavno moramo da nađemo način da zemlju demokratizujemo“, kazao je Abazović.

Prema njegovim riječima, izborno zakonodavstvo treba poboljšati ali je, kako je rekao, najvažnija politička volja i funkcionisanje institucija.

Integritet u politici i javnom sektoru

Rad Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i Državne izborne komisije potrebno je unaprijediti, kao i što prije krenuti sa izmjenama izbornog zakonodavstva u cilju unaprijeđenja izbornog procesa, ocijenjeno je na prvoj panel diskusiji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Panel diskusija „Kako do integriteta izbora“ je održana u okviru konferencije “Integritet u politici i javnom sektoru” koju je finansirala Ambasada Kraljevine Holandije.

Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da ta organizacija objektivno može govoriti o integritetu izbora, navodeći da je njihov zaključak da u oblasti integriteta izbora postoji problem veći neko ikad do sada.

„Ako pođemo od toga da je integritet u našem zakonu definisan kao zakonito, nezavisno, nepristrasno, odgovorno i transparentno obavljanje poslova organa vlasti, teško da smo uspjeli naći bilo koju instituciju koja se bavi izborima, a da zadovoljava svih ovih pet kriterijuma. Teško možemo naći instituciju koja i ujedno radila i zakonito, i nezavisno, i nepristrasno, i odgovorno i transparentno“, rekao je Koprivica.

On je kazao da bez obzira na to ko će biti pobjednik izbora ključno pitanje za ovo društvo treba da bude kakve su naše institucije i pripadaju li svim građankama i građanima.

“U suprotnom, može nam se desiti najgora moguća situacija za jedno društvo i državu – da ove institucije pripadaju samo pobjednicima…Tada nam one neće ni trebati. Jer ovakve institucije baš i ne vole da sprovode zakone nad pobjednicima”.

Krajnje je vrijeme da reformišemo izborne zakone: Koprivica (foto: PR centar)

Pomoćnik direktora ASK-a Savo Milašinović je, komentarišući zamjerke da Agencija sprovodi formalno kontrolu izvještaja bez suštinskih provjera objasnio da nemaju “polici jsko-istražna ovlašćenja, već da je preventivna institucija koja sprovodi sve zakonske nadležnosti”.

„Naše je da obezbijedimo transparentnost upotrebe javnih resursa”, rekao je Milašinović i dodao da nema zloupotreba državnih resursa, odnosno da tokom izborne kampanje nije bilo zapošljavanja, niti socijalnih davanja mimo zakona, kao ni potrošnje budžetske rezerve mimo pravila, prenosi agencija MINA.

Koprivica je rekao da ASK ne problematizuje pitanje troškova aktivista na terenu, već tvrdi da toga nije bilo. Milašinović je odgovorio da je Demokratska partija socijalista kontrolisana osam puta i da nisu mogli da nađu “anomaliju te vrste”.

„Što je neko nekome dao pare na ulici ili uradio mimo zakonskih nadležnosti ASK-a, imate policiju”, rekao je on.

Na konstataciju Koprivice da su sudovi osporili odluke ASK-a, Milašinović je rekao da Agencija samo utvrđuje da li je neko prekršio zakon ili ne i o tome obavještava organ zadužen za izbor i imenovanja, i dodaje da su samim tim osporene odluke Skupštine, a ne ASK-a.

„Teško možemo govoriti o nezavisnosti i nepristrasnosti kada se institucije oslanjaju na ono što kažu partije bez temeljne provjere i kontrole sadržaja.Teško možemo govoriti da postoji odgovornost u trenucima kada Agencija kaže da u Cri noj Gori nema nikakve zloupotrebe državnih resursa, da j e ASK transparentna kad ne objavljuje sopstvena mišljenja”, naveo je Koprivica.

Pomoćnik direktora ASK Savo Milašinović (foto: PR centar)

Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak ocijenila je da je sami izbor izvršnog direktora Agencije ukazivao da će „opet biti politički instruirana ličnost koja neće raditi ni nepristrasno, što se kasnije i pokazalo“.

„Uspjeli ste da razriješite i Vanju Ćalović, koja je jedina imala drugačija mišljenja na vašim sastancima. To govori da ova Agencija nije agencija koja radi ono što bi trebala da radi, već je to agencija koja štiti državne i javne funkcionere i partije na vlasti, da slučajno ne bi došlo do nekih sankcija prema njima“, navela je Bošnjak.

Poslanica iz DF-a Branka Bošnjak (Foto: PR centar)

Ona smatra da ASK nema iste aršine prema opoziciji i vladajućoj većini.

„Žao mi je što smo imali vjeru u Agenciju. Mislili smo da će nešto uraditi, ali izbor direktora nam je pokazao da ASK neće raditi nepristrasno što se kasnije i dokazalo. Afera ‘Koverat’ je bila više nego očigledna”, rekla je Bošnjak.

Poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović, smatra da ima prostora unaprijeđenje rada kod ASK i Državne izbornu komisije.

„Mislim da je, kada govirimo o radu ASK, krajnje licemjerno da o radu ove Agencije govorimo negativno, kada njene odluke politički ne odgovaraju jednoj strani, a da prećutkujemo njihov zakonit, objektivan i nepristrasan rad onda kada njihov rad dovodi do razrješenja visokih funkcionera ili kažnjavanja vladajuće partije zbog kršenja zakona“, istakla je Šćepanović.

Poslanica DPS-a Marta Šćepanović (foto: PR centar)

Kako je ocijenila, niko ne može da dovede u pitanje rad Agencije na osnovu zakona „i njihovu profesionalnost i objektivnost u radu“.

„Očigledan problem je da se utvrdi konflikt interesa da, kada Agencija utvrdi da postoji konflikt interesa za pojedine funckionere, koji su u tom trenutku pojedini predstavnici nevladinog sektora, tada se ona karakteriše na jedan način, a kada se utvrdi za ministra, onda se to prećutkuje. Moramo tu da budemo svi objektivni i da pozdravimio njihov objektivan rad“, rekla je Šćepanović.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, ocijenio je da institucije nisu funkcionalne i profesionalne, iz jednog razloga, što, kako je naveo, izvor iz kojega proističu institucije nije korektan, „a to je izborni proces“.

Poslanik Goran Danilović (foto: PR centar)

„Zbog toga moramo da se vratimo na izvor. Da bi nam istitucije bile profesionalne, da ne bi bile koruptivne, takav mora biti izborni proces. Ili će sledeće izbore pripremati, uz prethodni dogovor, tehnička vlada, ili ćemo imati kolaps političkog sistema“, naveo je Danilović.

Prema njegovim riječima, nema poštenih izbora ako ih ne bude pripremala tehnička vlada.

Javna uprava ne radi u interesu građana

Reforma javne uprave je jedan od najkompleksnijih reformskih procesa u Crnoj Gori. Prethodnih godina su isprobani različiti pristupi, ali je je rezultat izostao. Crnogorska javna uprava je nastavljala da gomila zaposlene bez povećanja učinkovitosti, ne nalazeći odgovore na probleme politizacije, nepotizma i korupcije, pokazujući opštu slabost i odusustvo strateškog planiranja.

Continue reading Javna uprava ne radi u interesu građana