Uvesti red u planiranje i postavljanje spomenika

Crnoj Gori je potrebna reforma zakonodavnog i institucionalnog okvira, u cilju  uvođenja reda u oblast planiranja i nadzora nad postavljanjem spomenika.

Reforma treba da dovede do povećanja transparentnosti, poštovanja pravila struke, podizanja estetskih i umjetničkih kriterijuma, zaštite autorskih prava, i uključivanje šire stručne ali i građanske zajednice u dijalog kako ne bi odluke svake nove vlasti dovodile do negacije prethodnih spomen-obilježja.

Ovo je ključni zaključak istraživanja Centra za demokratsku tranziciju (CDT) “Spomenici u Crnoj Gori 2006-2022”.

Trenutno, zbog manjkavosti zakonodavnog i institucionalnog okvira, ne postoji adekvatno planiranje postavljanja ni odabir spomenika, pa dobijamo spomen-obilježja koja su sporna vrijednosno i estetski.

Sistem postavljanja spomenika je bez dugoročne vizije i služi zadovoljenju trenutnih potreba i interesa i često za političku promociju ili reviziju istorije.

Sistem nadzora je slab, zaobilaze se centralne državne institucije, što dovodi do sveopšte netransparentnosti, haotičnog stanja na lokalnom nivou i izostanka sankcija za spomenike postavljene bez zakonske procedure.

U Crnoj Gori je, u periodu 2006-2022, podignut veliki broj spomenika u javnom prostoru, a njihovo je podizanje često bilo praćeno sporovima i polemikama u javnosti. Neki od njih su, uprkos zabrani od strane Ministarstva kulture Crne Gore i nadležnih institucija, postavljani i još uvijek su na istim lokacijama.

Spomenici su minirani, oštećivani, prepravljani, dislocirani. Zbog uništavanja spomenika, u nekoliko predmeta izrečene su presude u krivičnom postupku. Spomenici su korišćeni i kao efikasan medij za istorijski revizionizam.

Najveći broj monumentalnih spomenika posvećen je istorijskim ličnostima i događajima. Forme su najčešće anahrone, a vrlo je malo umjetničkih rješenja koja korespondiraju sa savremenim umjetničkim tendencijama u skulpturi.  Kod postavljanja većeg broja spomenika nije se vodilo računa o adekvatnom mjestu postavljanja, prilazima, vizurama, vezom sa hodonimima i dr.

Naše istraživanje  je bazirano na zvaničnim podacima koje smo dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, uvidom u relevantne zvanične baze podataka i terenskim radom.

Njegova namjera nije da mapira i predstavi sve probleme koje se odnose na spomenike u javnom prostoru u Crnoj Gori ili likovna kritika postojećih spomeničkih praksi, već da kroz analizu zakonodavnog okvira, skrene pažnju na najznačajnije probleme vezane za postavljanje spomenika u javnom prostoru i ponudi rješenja za neke od njih.

Zbog preglednosti i čitljivosti objavljujemo manji dio materijala do koga smo došli u procesu istraživanja  ali smo spremni da ostatak stavimo na raspolaganje zainteresovanoj javnosti.

Publikacija je pripremljena u okviru projekta “Akcija”  koji ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo. Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva.

Kompletnu studiju možete pročitati  ovdje.

Tatjana Koprivica, istoričarka umjetnosti i članica savjeta CDT-a