Decenija pregovora sa EU: Pokrenuli smo reforme ali nemamo kredibilne institucije

Za deset godina dugih i zamornih pregovora o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) pokrenuti su brojni reformski procesi u zemlji, ali, kako god gledali na ove rezultate, činjenica je da nemamo demokratske i kredibilne institucije i prakse koje su primjerene pravednom, građanskom i evropskom društvu.

Ovo je kazao izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica na otvaranju konferencije „Prvih 10 godina pregovora: Jubilej za proslavu ili zabrintost?“, koja se organizuje uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (BTD) i Ambasade Kraljevine Norveške.

Koprivica je podsjetio da su otvorena sva poglavlja, a tri privremeno zatvorena i dodao proces pregovora jeste počeo uspješno i dinamično, da bi, kako je kazao, polako zamirao i sve manje bio efikasan i realan a sve se više pretvarao u floskule o Crnoj Gori kao lideru u regionu.

„Dominantna većina naših elita na vlasti, zaklinjući se na vjernost Evropi, prepisale su od EU brojne zakone i procedure, osnivale i ukidale institucije, pozivale se na demokratske vrijednosti u javnom diskursu, mahale statističkim pokazateljima gotovo jednako često kao i zastavama, a onda, sve češće, tražile što ubjedljivije izgovore za neučinjeno. One su zapravo propustile ključne šanse“, rekao je Koprivica.

Nije nam, kako je dodao, išlo na ruku ni kolebanje EU povodom proširenja na Zapadnom Balkanu, sve njene interne krize, nesuglasice i nedoumice.

„I kako to obično biva, nada se javlja tamo gdje je nijesmo očekivali.

Prije svega, agresija Rusije na Ukrajinu je promijenila okolnosti i ponašanje EU. Po prvi put, izuzev pandemije, u više posljednjih godina, vidjeli smo zaista odlučan i energičan nastup. Vidjeli smo ponovo na sceni jednu evropsku vrijednost koja je, u prethodnom periodu, sve više blijedila – ponovo je na djelu bila evropska solidarnost. Međutim, ta ista solidarnost mora biti pokazana i prema Zapadnom Balkanu. Posljedenje informacije koje stižu jasno nam govore da na jednak način nijesu tretirane Ukrajina i Moldavija i zemlje našeg regiona“, kazao je on.

„Rat u Ukrajini, iako mu se niko razuman ne može radovati, značajno je promjenio okolnosti i otvorio je novu priliku za Crnu Goru. Ipak, pored ohrabrujućih izjava ima i onih, i to sa veoma relevantnih adresa, koje mogu značiti da je ispred nas još uvijek dug i neizvjestan put“, dodao je Koprivica.

S druge strane, kako kaže, možda je za Crnu Goru otvorena nova šansa i odlaskom jedne neuspješne, 42. Vlade.

„Možda dolazak 43, koja je za sebe kao ključni epitet uzela onaj evropski, zaista jeste prekretnica ili makar njen početak ili nagovještaj. Možda, jer u Crnoj Gori je sve i uvijek – možda. A ništa nije sigurno“, istakao je Koprivica.

Ako nova parlamentarna većina zaista želi ovaj preokret ona, smatra Koprivica, u najkraćem roku mora pokrenuti dijalog o svim pitanjima koja su zaustavila naš evropski put.

„Mora se, konačno, otvoriti demokratski i istinski inkluzivan proces i sa opozicijom koji neće biti zamka za političke protivnike nego iskreno pružena ruka za dijalog.   Mora se konačno demonstrirati da postoje političke elite koje imaju kapacitet za ovaj dogovor. Potrebni su nam donosioci odluka koji shvataju da postoje procesi iz kojiih partije mogu izaći i sa neki minusom u trenutnom rejtingu, ali da zbir svih tih minusa predstavlja veliki plus za zajednicu tj. društvo. A takav proces nijesmo imali od početka 2016. godine“, rekao je direktor CDT-a.

Ovdje je, kako ističe, izuzetno važna svijest da Crna Gora ne treba da očekuje prečice ili neke popuste od EU.

„Važno je razumijevanje da nama treba transformisano društvo, i organizovana država koja će se konačno osloboditi navika stečenih u katastrofalnoj tranziciji devedesetih godina. E, zato nam je važno ispunjavanje političkih kriterijuma. A kad dođemo do ovoga cilja, onda će Crna Gora zaista moći da iskoristi to što nema velikih i teško rješivih problema kakve imaju Srbija, Kosovo ili Bosna i Hercegovina“, naglasio je Koprivica.

Takođe, dodaje, izuzetno je važno da se vratimo osnovama demokratije. „Da nikom nikad više ne padne na pamet da pokuša nalaziti razloge za unižavanje ključnih demokratskih instituta kakvi su, na primjer, izbori. Da ništa, pa ni njeno veličanstvo turistička sezona, ne smije biti važnije od fer i demokratskog izbornog procesa.  Da se napravi istinski iskorak ka dostizanju balansa među institucijama, kako to propagira naš Ustav“, rekao je Koprivica navodeći da se nada se da je najavljena izrada Zakona o Vladi prvi korak ka ovome.

„A i da će se Skupština brzo pridružiti ovome i zakonski urediti svoje funkcionisanje. Da se nikad više ne desi da zasjedanje Skupštine zavisi od bilo čije partijske ili lične volje“, zaključio je on.