Pandemija dodatno ogolila netransparentnost vlasti u regionu

Pandemija dodatno ogolila netransparentnost vlasti u regionu

28/09/2021

Ni ovogodišnji Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama ne dočekujemo sa željenim stanjem u ovoj oblasti – još uvijek nije usvojen novi zakon o slobodnom pristupu informacijama, odustalo se od izrade strategije otvorenosti, većina institucija i dalje ne pruža pravoremene, precizne i lako dostupne informacije o svom radu i trošenju javnog novca, kazala je zamjenica programske direktorice Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović.

Govzdenović je, na konferenciji “Otvorenost izvršne vlasti: Slijepa ulica za informacije”, koju je CDT organizovao uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED), kazala da se ključni problemi bilježeu transparentnosti odlučivanja.

“Sve češće se bitne odluke donose bez  održavanja sjednica Vlade, i nameće se pitanje iz kojih razloga to postaje praksa, da li imamo na djelu zloupotrebu ovog prava ili loše planiranje ili nešto treće. Podsjetiću da se na taj način se odlučivalo o mnogim važnim pitanjima, poput izdavanja obveznica, osnivanja nove nacionalne avio kompanije, i imenovanja šefova mnogih važnih institucija”, rekla je ona.

Ukazala je i da materijali o kojima premijer i ministri odlučuju nisu dostupni na sajtu Vlade.

“Vlada nije uspostavila praksu objavljivanja dokumenata koje je prethodna vlast držala u tajnosti. Smatramo da Vlada i ministarstva u najkraćem roku moraju da se ozbiljno i enegrično posvete unapređenju otvorenosti i transparentnosti, i time ostvare svoje više puta proklamovane ciljeve. Ukoliko za ovo ima stvarne političke volje, CDT ostaje otvoren da pomogne taj proces”, kazala je Gvozdenović.

Vedrana Faladžić iz Ureda koordinatora reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini podsjetila je da je  BiH bila prva zemlja koja je 2000. usvojila Zakon o slobodnom pristupu informacijama ali da ipak sve zavisi od volje pojedinaca u upravi.

”Danas imamo situaciju da su sve zemlje u regiji mijenjale zakonodavstvo, a BiH ima zakon koji nema proaktivnu dimenziju objave informacija od javnog značaja. I ne moramo nekada imati zakonodavstvo koje nas obavezuje ako imamo unutar uprave pojedince rukovodioce koji su spremni donijeti promjene. Ako imate tu pokrtetačku snagu to je moguće”, kazala je ona.

Miša Bojović iz organizacije CRTA kazala je da je indeks otvorenosti u Srbiji ispod polovine ispunjenosti . Srbija je negdje na začelju u regionu. Vlada uglavnom ne odgovara na zahtjeve za slobodan pristup informacijama.

Ćendresa Suljejmani iz Metamorfozis fondacije je ukazala da Strategija transparentnosti Vlade Sjeverne Makedonije služi kao dobar okvir i vodilja, ali da su razočarani načinom na koji se primjenjuje.
“Na naše razočerenje ne primjenjuje se brzo i kvalitetno kako smo očekivali. Nismo iznenađeni, imamo problem sa implementacijom u cijelom regionu ne samo u Sjevernoj Makedoniji”, kazala je ona.

Predstavnik Vlade Sjeverne Makedonije, Marjan Zabrčanec, kaže da rad civilnih organizacija vladama pomaže da budu otvorenije i odgovornije. Govoreći o načinu na koji se kontroliše otvorenost institucija i da li dovoljno rade na transparentnosti, Zabrčanec je rekao da, ako neka institucija ne sprovodi strategiju, šalje im se nadzor i da ih na taj način “poguraju” da rade.

Na panelu je ukazano i da je pandemija koronavirusa ogolila loše prakse i netransparentnost vlasti u regionu.

Danira Karović iz udruženja “Zašto ne?” iz Bosne i Hercegovine, ukazala je da je pandemija otkrila nedostatke u sistemu, naročito u javnim nabavkama, koje, kako kaže, skoro uvijek prati korupcija.

 “Kriju se podaci, ugovori o nabavci medicnskih sredstava potpisivani su sa kompanijama koje se ne bave nabavkom medicinskih sredstava. Poljoprivredna firma nabavljala je medicinsku opremu od 10,5 miliona maraka – a respiratori su na kraju neodgovarajući. I Vlada entiteta Republika Srpska pravila je slične nabavke za pokretnu bolnicu, ugovor je na kraju raskinut zbog pritiska javnosti. Pandemija pokazala ono što je bilo i prije – da je korupcija veliki problem, da kažnjavanje visoke korupcije ne postoji ili je na minimalnom nivou”, istakla je Karović.

Miša Bojović iz CRTE je dodala da u Srbiji još uvijek ne znaju šta je tokom pandemije nabavljeno i koliko je novca potrošeno.

“Dokumenti o tome su označeni kao strogo povjerljivi, nabavke su se sprovodile bez primjene Zakona o javnim nabavkama”, kazala je ona.