Kazne za partije neadekvatne, isplati im se da krše zakon

Kazne za kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata su neadekvatne i partijama se praktično „isplati“ da krše zakon kako bi osvojile mandat više.

Ovo je ocijenjenju na konferenciji „Kako do izbornog integriteta“ koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) realizovao uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije i Ambasade Velike Britanije.

Direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kazala je da partije, kada ih u jednom izbornom ciklusu uhvatite u sumnjivom poslu, mijenjaju ponašanje kako ih više ne bi uhvatli.

Ona je kazala da je konstantan izostanak rezultata Agencije za sprječavanje korupcije (ASK). „Ono što je duh zakona ASK ne uzima u obzir. Nikako ne možemo da razumijemo to da ASK skriva ključne podatke, i skriva ih do toga nivoa kada Sreten Radonjić na čelu Agencije za sloboda pristup informacijama poništava rješenja ASK-a“, kazala je Ćalović Marković.

Ona je navela da očekuje da će se promijeniti struktura ASK-a. „To su ljudi koji su birani politički“, poručila je direktorka MANS-a.

Ona je dodala da zakonima nisu regulisane posjete državnih funkcionera po terenu za vrijeme kampanje. „To radi i nova vlast. Duško Marković je na najtopliji dan išao u Mojkovac da provjeri kako ide asfaltiranje ulice. Oni idu tamo gdje su uložili državni novac“, rekla je Ćalović Marković.

Direktorka MANS-a ukazala je i na to da zakon ne tretira posredničke kompanije kojima se u toku kampanje kupuje prostor u medijima. „Teorijski, neka partija može da kupi sav prostor u medijima preko kompanije sa Djevičanskih ostrva koja će se nakon toga ugasiti i tu više ništa ne možete. Ranije smo imali kompanije iz Srbije, sada smo vidjeli da se kupuje prostor i preko kompanija sa Kipra“, istakla je Ćalović Marković.

Kazne za kršenje zakona  i finansiranje iz inostranstva su, kazala je, neadekvatne. „I koga uhvate, svakome se apsolutno isplati da se finansira iz druge države“, rekla je ona.

Ona je naglasila da se kroz zakone moraju regulisati i kriptovalute. „Na nekim narednim izborima nećemo znati ko je finansirao ključne partije“, kazala je Ćalović Marković.

Član Senata Državne revizorske institucije (DRI) Nikola Kovačević rekao je da DIR radi revizija finansijskih izvještaja partija koje najviše utiču na naše živote. „20 godina je to bio DPS, sada će najvjerovatnije to biti najjača partija vladajuće strukture.  DPS smo revidirali jer je najjači, a druge jer su imali negativno mišljenje“, rekao je on.

Kovačević je istakao da, kada nema izbora, finansijski izvještaji partija su korektni i manje je negativnih mišljenja na njih. „U izbornim godinama politički subjekti ne biraju sredstva da dođu do više mandata“, kazao je Kovačević.

On je naveo da se u zakone namjerno stavljaju, kako je kazao, korisne nejasnoće.

„Kako bi sjutra rekli – to je neodređena norma i može se tumačiti ovako i onako. Mi smo predlagali da se u kampanji ne može potrošiti više nego što se prikupi, to važi svuda na zapadu. Nakon izbora kažu – šta ćemo sa onim računima koji su nam ostali neplaćeni tokom kampanje. Pa i u domaćinstvu je određeno da trošiš koliko prikupiš“, naveo je Kovačević.

Kazao je da je DRI predlagala i da se se zakonom ograniče troškovi putovanja za političke subjekte.

„Neki za manje od 30 kilometara isplaćuju dnevnicu, pa za manje od 12 sati, pa za terenski rad. Jedan subjekat prikazao samo 9.000 eura troškova za dnevnice a revizori su našli da ih je bilo 109.000, samo raspoređenih na druga konta i to vjerovatno nije korišteno za dnevnice“, istakao je on.

Direktorka ASK, Jelena Perović, kazala je da će se ubuduće raditi procjena troškova koje prikazuju partije. „To kreće od Nikšića. Radiće se analiza ugovora koje partije dostave, nezavisni procjenitelji kazaće da li su realni li ne. Ukoliko nisu, tu se posao ASK završava i dokumentacija se šalje tužilaštvu“, rekla je ona i istakla da su neke cijene koje su partije prikazivale u svojim izvještajima značajno manje nego što su u to vrijeme bili na tržištu.

Ono što rade funkcioneri tokom izborne kampanje je, kako je dodala, bilo problematično i biće i ubuduće ako se ne reguliše zakonom. „ASK će insistirati da se donesu zakoni o Vladi i Skupštini kojima bi se propisivalo ponašanje funkcionera u kampanji. I predsjednik Skupštine je izrazio spremnost za to, a nadamo se da će to biti i u slučaju Vlade“, rekla je Perović.

Ona je navela i da podržav predlog predsjednika Skupštine Alekse Bečića da se lokalni izbori održavaju istog dana.

„Imali bismo jasnije podatke, koncentrisali bismo se na taj jedan dan i kampanju“, kazala je Perović.

Ona je odbacila navode da je na funkciju izabrana politički.  „ASK nije bič nijedne partije, niti pod pritiskom bilo koga. ASK će uvesti sistem kvaliteta za menadžment i biće svejedno ko je direktor jer će postojati pravila po kojima će direktor morati da radi“, kazala je Perović i dodala da je ASK da je dobio dobre ocjene za posljednji izborni proces.

Poslanica SNP-a, Danijela Đurović, navela je da se nakon afera „Snimak“ i „Koverta“, postavlja pitanje koliko partije troše novca iz „crnih fondova“ i ubacuju ga u legalne fondove.

„Imali smo nelogičnosti donacijA sa Vrela ribničkih gdje žive građani koji su ekonomski slavi. Očekivanje je da se takve stvari procesuiraju i dobiju sudski epilog. Koliko mi je poznato ovaj slučaj ga nije dobio“, rekla je poslanica SNP-a.

Posebno je zabrinjavajuće, dodala je, što je jako malo postupaka pokrenuto po službenoj dužnosti od strane institucija, ASK, DRI, tužilaštva. „Najviše ih je pokrenuto od strane građana“, kazal je i dodala da novčane kazne za kršenje zakona ne znače mnogo.

„Novčane kazne ne znače mnogo jer oni koji prave prekršaje su finansijski dobro pokriveni, bilo bi bitno ta djela uvsti u Krivični zakonik“, rekla je Đurović.

Kovačević je kazao da bi dobra mjera bila privremeno uskratiti finansiranje partijama koji krše zakon. „Ako oni prekrše zakon, pa je kazna od 5 do 20 ghiljada eura, a oni su prikupili više od milion, to će svak da uradi“, rekao je Kovačević.

Komentarišući predizborna dešavanja u Nikšiću, Ćalović Markovć je rekla da se već vide neki problemi. Mi ne pratimo ovu kampanju ali cemo prikupiti info koliko bude moguce.

„Partije su tek juče predale liste a kampanja je uveliko počela. Većina nije otvorila posebne račnue, odakle se to finansira?“, pitala je ona.

Predstavnik ambasade Holandije, Hugo Grondel, poručio je da je demokratija više od slobodih i fer izbora, ali i da ne može biti demokratije bez njih. „Međunarodni posmatrači su ocijenili izbore kao mirne i kompetetivne, transparentne i efikasne. Druga strana je da je kampanja bila polarizovana pitanjima o crkvi i identitetu“, kazao je Grondel.