Državni organi saradnju sa NVO vide kao nametnutu obavezu 

Državni organi pristupaju saradnji sa nevladinim organizacijama kao nametnutoj obavezi pa je i uticaj organizacija u procesu donošenja odluka više formalan nego suštinski, ocijenila je koordinatorka istraživačkog centra CDT-a Milena Gvozdenović. 

Gvozdenović je na onlajn panel diskusiji „Održivost i dometi – predstavljanje Indeksa organizacija civilnog društva (OCD)“ kazala da međusobna saradnja, razumijevanje i dijalog državne uprave i civilnog sektora uglavnom nijesu na zavidnom nivou 

Gvozdenović je, predstavljajući Indeks održivosti OCD, kazala da se on sastoji se od sedam dimenzija koje obuhvataju najznačajnije aspekte za djelovanje i funkcionisanje sektora – pravni okvir, organizacioni kapaciteti, finansijska održivost, javno zagovaranje, imidž, pružanje usluga i infrastruktura 

Ona je kazala da se u 2019. godini ukupna održivost organizacija civilnog društva nije promijenila, pa samim tim ni rezultati za svih sedam dimenzija.  

Kako je dodala, svaka dimenzija se ocjenjuje skalom od sedam bodova u kojoj jedan označava vrlo napredan nivo, a sedam ukazuje na nizak nivo razvoja.  

“Generalna ocjena za Crnu Goru iznos četiri, ona je godinama nepromijenjena. U poređenju sa regionom, stanje u civilnom sektoru je lošije jedino u Srbiji”, rekla je Gvozdenović. 

Najbolje je ocijenjen pravni okvir (3.5), zagovaranje (3.5) i infrastruktura (3.6), dok su lošije ocijenjeni pružanje usluga (3.9), javni imidž (4.2), organizacioni kapaciteti (4.2). Najslabije je ocijenjena finansijska održivost (4.8) civilnog društva. 

Najznačajniji pojedinačni pozitivni pomaci koji je reflektovao Indeks OCD u posljednje dvije godine se, kazala je Gvozdenović, tiče unapređenja finansijskog okvira za  djelovanje civilnog sektora što je posljedica sistema javnog finansiranja nevladinih organizacija koji je uveden izmjenama zakona u 2017. godini.

“Inicijative i sugestije NVO-a koje su usmjerene na procese koji se odvijaju u društvu često nailaze nanerazumijevanje uloge NVO-a u jednom društvu. To se dešavalo i pored deklarativne posvećenosti prema saradnji sa nevladnim sektorom koji je vlast iskazivala, a uprkos kojoj dolazi do konfrontacije kada NVO kritikuju javne politike“, dodala je ona. 

Predstavnica Ministarstva javne uprave (MJU), Marija Janković, navela je da u 2019. godini izdvojeno preko 3,7 miliona za projekte i programe nevladinih organizacija, od čega je podijeljeno 98,06 odsto. Janković je dodala da je finansirano 318 projekata, dok je pristiglo 970 prijava projekata i programa.  

Kada je u pitanju tekuća godina, Janković kaže da još uvijek nije završen proces donošenja odluka o finansiranju projekata i programa, što, kako dodaje, negativno utiče na potrebe ciljnih grupa koje se trebaju zadovoljiti realizacijom ovih projekata i programa.  

Janković je kazala i da je potrebno ubrzati proces donošenja odluka o finansiranju projekata i programa i da u MJU nastoje da rok bude makar 90 dana od objave konkursa.  

„Propust je što u zakonu ne postoji rok, ispitivali smo zašto je je dinamika tako spora, iz državnih organa su odgovorili da zavisi od dinamike nezavisnih procjenijivača. Dinamika mora da bude naprednija“, rekla je Janković.   

Ona je dodala da su u MJU posvećeni i jačanju javnih rasprava, te da ubuduće propisi neće moći da budu razmatrani na sjednicama Vladi ako MJU ne kaže da su svi propisi javnih konsultacija ispoštovani.