Dvije trećine građana želi građansku Crnu Goru

Dvije trećine građana i građanki smatra da Crnu Goru treba definisati kao građansku državu, dok trećina njih preferira neki vid nacionalnog ekskluziviteta.

Ovo je pokazalo istraživanje javnog mnjenja koje je agencija De Facto Consultancy sprovela za potrebe CDT-a u periodu od 16. septembra do 18. oktobra na uzorku od 1000 ispitanika. Istraživanje je urađeno u okviru projekta koji podržava Biro za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona (INL).

Prema istraživanju, 64.1% ispitanika smatra da bi Crnu Goru trebalo definisati kao građansku državu. Njih 21.1% bi je definisalo kao državu crnogorskog naroda i drugih građana koji u njoj žive, 11.3% kao državu crnogorskog i srpskog naroda i drugih naroda koji u njoj žive, 2.4% kao državu srpskog naroda i drugih građana koji u njoj žive, a 1.1% nema stav prema ovom pitanju.

Da se u Crnoj Gori osjeća potpuno bezbjedno kazalo je 77.2% ispitanika, ali više od četvrtine (26.7%)  vjeruje da je moguće da društveno-politički odnosi dovedu do nasilja. Zabrinutost je najveća među Bošnjacima i Albancima. Naime, među onima koji su se izjasnili da vjeruju u mogućnost nasilja je 45.1% Bošnjaka, 41.5% Albanaca, 30.5% Muslimana, 28.3% Crnogoraca i 19.6% Srba. Na pitanje u kom obliku smatraju da je moguće da se ispolji nasilje, najviše odgovora je da to mogu biti nasilni protesti (69.4%), pojedinačni etnički motivisani sukobi (66%) i organizovani etnički sukobi (59.8%).

Tri četvrtine ispitanika (74.2%) ocjenjuje međuetničke odnose u Crnoj Gori kao veoma dobre i uglavnom dobre.

Na pitanje da li su se nekada osjetili ugroženo zbog drugačijeg političkog mišljenja potvrdno odgovara skoro trećina ispitanika (31.7%). Takođe, 27.6% ispitanika je ukazalo da se nekada osjetilo ugroženo zbog etničke pripadnosti, 24.6% zbog religijske pripadnosti/ubjeđenja, 23.3% zbog pripadnosti političkoj partiji, 19.9% zbog svog materijalnog položaja a 10.8% zbog roda.

Najveći stepen etničke distance svih grupa (Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Muslimani, Albanci) je izražen prema Romima.

13% ne smatra sebe antifašistom, 13% se ne izjašnjava

Većina ispitanika (73.8%) smatra sebe antifašistom, 12.8% je navelo da se ne osjeća tako dok se 13.4% nije izjasnilo po tom pitanju.

Na pitanje ko je u pravu bio tokom Drugog svjetskog rata, 37.7% je kazalo da smatra da niko nije bio u pravu dok 32.1% nema stav prema tom pitanju. Gotovo četvrtina (24.4%) je navela partizane, 3.4% četnike a 2.3% zelenaše.

Podaci pokazuju podijeljenost u odnosu na genocid u Srebrenici, pa na primjer 42.2% ispitanika smatra da bi trebalo obilježavati Dan sjećanja na žrtve u Srebrenici, 44.4% se ne slaže sa tim dok 13.4% nema stav po tom pitanju. Slična je situacija u odnosu na operaciju Oluja, pa 39.5% smatra da bi trebalo obilježavati Dan sjećanja na žrtve operacije Oluja, 47.6% da ne bi dok je 12.9% neopredijeljenih.

Svaki peti ispitanik (21.5%) ne smatra da je Crna Gora učinila pravu stvar kada se izvinila za ratne zločine Hrvatskoj. Skoro četvrtina ispitanika (23.6%) ne smatra da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid.

Pojava vjerske radikalizacije

Svaki deseti ispitanik (12.2%) smatra da je opravdano oružjem braniti svoju vjeru. Sa tim nije saglasno njih 80.6% dok se 7.2% nije izjasnilo po ovom pitanju.

Među onima koji bi opravdali nasilje je najveći broj pripradnika pravoslavne vjeroispovijesti – 19.3% pripadnika Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), 18.2% Srpske pravoslavne crkve (SPC), 10.9% je onih koji se izražavaju pravoslavnim bez navođenja pripadnosti određenoj crkvi. Nakon pravoslavaca, sa tim se najviše slažu pripadnici islamske vjeroispovijesti (10.4%). Ovakav stav nije zabilježen kod pripadnika katoličke vjeroispovijesti.

Najveća podrška za demokratski i ekspertski oblik upravljanja

Na pitanje šta misle o različitim načinima upravljanja državom, ispitanici su najbolje ocijenili demokratski politički sistem, potom ekspertski, autoritarni pa militaristički. Podaci pokazuju da iako ispitanici u velikoj mjeri vrednuju demokratiju, postoji određena podrška i za nedemokratske sisteme upravljanja.

Demokratski politički sistem je 91.6% ispitanika ocijenilo kao veoma dobar i dobar način upravljanja. Međutim, tek je njih 57.3% kazalo da je zadovoljno načinom funkcionisanja demokratije u Crnoj Gori.

Nakon demokratskog, ispitanici najviše vrednuju ekspertski sistem upravljanja – 78.4% njih smatra veoma dobrim i dobrim imati stručnjake koji bi donosili odluke prema tome što ocjenjuju kao najbolje za državu, a ne vladu.

Najslabije su ocijenjeni autoritarni i militaristički sistem, međutim dio ispitanika i ove oblike upravljanja visoko vrednuje. Tako je skoro trećina ispitanika (31.3%) autoritarni sistem ocijenila kao veoma dobar i dobar, a oko četvrtine (26.4%) je tako ocijenila militaristički sistem.

Dodatno, 16.1% ispitanika smatra da je u redu na određeno vrijeme suspendovati ljudska prava, ako to zahtijeva viši cilj.

Milena Gvozdenović

Koordinatorka istraživačkog centra CDT-a