Uspostavljanje klerikalizma produbljuje totalitarne prakse

Tendencije klerikalizacije, istorijskog revizionizma, rasta etnonacionalizma i nedozvoljenih stranih uticaja koje postoje u crnogorskom društvu mogu se negativno odraziti na politički život, njegov demokratski razvoj i sprovođenje reformi neophodnih Crnoj Gori.

Ove pojave, ukoliko dobiju zamah, značajno će otežati formiranje nove vlasti, njeno funkcionisanje u narednom mandatu i udaljavaće je od njenog proklamovanog cilja – stvaranje društva zasnovanog na kvalitetnom funkcionisanju institucija, vladavini prava i pozitivnim promjenama ustaljenog načina vladanja koje treba da dovedu do skorog članstva u EU.

Jedan monopol ne smije biti zamijenjen drugim. Uspostavljanje klerikalizma kao političkog ili kulturnog koncepta značilo bi produbljivanje totalitarnih praksi nepodnošenja različitog mišljenja i demokratske debate o važnim društvenim temama.

Jedan od kriterijuma za provjeru da li smo promjenama dobili bolje društvo biće i onaj da li smo tolerantniji prema neistomišljenicima i da li su sva mišljenja o nekoj temi ravnopravna, makar po našem mišljenju bila i pogrešna. Praksa organizovanih “internet likvidacija” onih koji drugačije misle mora biti suzbijena aktivnostima države i u skladu sa najboljim demokratskim praksama.

Nastavak miješanja crkve u politički, kulturni ili privatni život građana/ki i uvođenje vjerskih rituala u javne institucije bi nužno vodilo do kršenja demokratskih principa i normi proklamovanih Ustavom Crne Gore, njenih zakona, nastavku diskriminatornih praksi i neizbježnim tenzijama u društvu.

Takođe, ukoliko se nastave tendencije revizije naše istorije, njenih važnih datuma i nasljeđa, umjesto kritičkog, objektivnog i na činjenicama baziranog sagledavanja relevantnih procesa i događaja, naše društvo neće izbjeći lutanja, skretanja u desno i bespotrebno trošenje energije u koja su zapala većina zemalja u okruženju.

Nastavak prakse dozvoljavanja sumnjivih političkih, medijskih i ekonomskih uticaja od strane zemalja iz okruženja i globalnih igrača, a naročito onih koji imaju deficit demokratije i transparentnosti u funkcionisanju, neće dovesti do stabilnosti i potrebnog ambijenta za reforme. Ukoliko ovi odnosi ne budu potpuno transparentni, po unaprijed utvrđenim okvirima i pravilima, umjesto progresa izazvaće tenzije, probleme i nove podjele.

Ukoliko etnonacionalizam, odnosno njegovo agresivno promovisanje, koje postoji na više strana, nastavi da bude sredstvo za podizanje političke podrške partijama i ostvarivanje političkih ciljeva Crna Gora će se kretati ka društvu koje će biti podijeljeno na nacionalne i vjerske atare. To bi, dalje, značilo kretanje ka društvu koje bi po svom izgledu i funkcionalnosti najviše ličilo na postdejtonsku Bosnu i Hercegovinu i čiji će simbolički ishod biti projekat – dvije škole pod jednim krovom. A to je kraj građanske Crne Gore.

Novoj vlasti predstoji veoma naporan posao sprovođenja reformi i promjene načina funkcionisanja sistema. Uspostavljanje ekonomske stabilnosti, povratak političkog života i odlučivanja u Skupštinu, promjena izbornih pravila, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforme pravosuđa i javne uprave, te stvaranje povoljnog medijskog ambijenta su dovoljno teški, i komplikovani procesi i toga bi trebali da budu svjesni svi njeni akteri. Ukoliko se ne prekine sa negativnim tendencijama klerikalizacije I rasta etnonacionalizma taj put će biti veoma neizvjestan.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica