Evropa koja želi Zapadni Balkan u svom sastavu to mora i da pokaže na djelu, a Evropska unija (EU) treba da uloži više napora da se jasnije prikažu i ocijene efekti ispunjavanje političkih kriterijuma.
To je ocijenjeno u prvom dijelu konferencije „Zapadni Balkan i EU: Demokratska konsolidacija kroz ispunjavanje političkih kriterijuma“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i u saradnji sa Skupštinom Crne Gore.
Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da su rezultati analize, koju su radili sa partnerima iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, pokazali da proces EU integracija generalno i formalno napreduje, navodeći da se sa manjim ili većim uspjehom ispunjavaju zadati parametri.
„Poštovanje načela ravnoteže vlasti u našim državama ne funkcioniše dovoljno dobro. Nije stvoren sistem kvalitetne teže i protivteže različitih grana vlasti. Ustavna načela podjele vlasti nijesu dovoljno afirmisana. Demokratska kontrola institucija vlasti se ne pokazuje efikasnom i ne daje očekivane rezultate. Evidentna je dominacija političkih partija nad institucijama zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. A unutar njih, izvršna vlast ima primat i dominantnu ulogu“, naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, ta zapažanja nijesu različita od onoga što je juče, u objavljenom paketu proširenja, ukazala i EU, „a što se, prje svega odnosi na, potrebu za većom posvećenošću kredibilnim reformama u oblasti vladavine prava“.
Koprivica na konferenciji (Foto: PR centar)
„Stvarne reformske snage, u našim državama, bilo da se nalaze u vlasti ili opoziciji, u ovakvom okruženju imaju veoma skučen prostor za djelovanje. Prije svega, teško se odupiru narastajućem populizmu i često se ne snalaze u stvaranju alternativnih ideja za razvoj“, naveo je Koprivica.
On je ukazao da dugoročna stabilnost regiona nije isključivo u domenu država koje ga čine, već zavisi i od većeg broja spoljnih faktora.
„A onaj najvažniji i ključni je stabilnost EU. Dinamika i efikasnost rješavanja otvorenih pitanja EU (budućnost EU, Bregzit, migrantska kriza, odnosi sa SAD, Rusijom, Kinom…) može opredjeljujuće uticati na region. Zato EU ne smije zapostaviti Zapadni Balkan“, istakao je Koprivica.
On je poručio da EU ne smije biti neodlučna i ostaviti prostore za destruktivno djelovanje drugih.
„Ne smije biti ni nedorečena i zamagljivati perspektive proširenja i ekonomskog razvoja, niti ih dovoditi u pitanje zbog bilo kakvih izbora ili drugih izazova. I što je najvažnije ne smije, u državama regiona, dozvoliti bilo kakve kompromise sa demokratskim vrijednostima i principima“, rekao je Koprivica.
On je kazao da, uspostavljanje fundamentalnih principa ne smije biti “žrtvovano” radi ostvarenja stabilnosti među zemljama regiona, navodeći da oba procesa moraju paralelno i jednovremeno funkcionisati, jer su jednako važni.
On je istakao da Evropa koja želi Zapadni Balkan u svom sastavu to mora i da pokaže na djelu:
„EU, takođe, treba uložiti više napora da se jasnije prikažu i ocijene efekti ispunjavanja političkih kriterijuma. Iako ove ocjene postoje, one po našem mišljenju nijesu dovoljno razvijene niti precizne da bi se dobila potpuno vjerna slika ovoga procesa“, kazao je Koprivica.
Brajović na konferenciji (Foto: PR centar)
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović kazao je da je integracija u EU jedan je od onih procesa koji uživa najveću podršku građana Crne Gore, prema svim istraživanjima, ubjedljivo preko 60 odsto.
„To je i programski cilj svih parlamentarnih partija ovog saziva. Svi u ovom procesu imamo odgovornost. Odgovornost da budemo svjesni svoje uloge u njemu, odgovornost da se ponašamo u skladu sa jasnim nadležnostima i obavezama koje proizilaze i izbornog legitimiteta“, istakao je Brajović.
On je rekao da je crnogorski parlament institucija dijaloga, podsjećajući da dijalog podrazumijeva najmanje dvije strane „i iskrenu namjeru da se konstruktivno pristupi izazovima“.
„Kao što sam vjerovao da će kolege iz opozicije biti odgovorne prema onima koji su ih birali i vratiti se u parlament da budu njihov glas, tako i sada želim da vjerujem da će, u svijetlu poruka iz juče objavljenog izvještaja EK o Crnoj Gori, shvatiti važnost svoje uloge u procesu unapređenje izbornog zakonodavstva“, kazao je Brajović.
Direktorica Balkanskog fonda za demokratiju Gordana Delić kazala je, nažalost, EU nikada nije izgledala dalje nego što izgleda sada ovih dana.
“Bez obzira na to, lično kao građanka Balkana, smatram da ovakvi projekti i dalje su veoma važni i ono su što nama omogućava da koliko toliko razvijamo i održavamo dijalog između građana i institucija, da koliko toliko se održava neka vrsta transparentnosti i da se ona traži od institucija“, navela je Delić.
Delić (Foto: PR centar)
Prema njenim riječima, taj dijalog je kamen temeljac za izgradnju nezavisnih i čvrstih institucija:
„Bez tog dijaloga sasvim sigurno nećemo nikada imati čvrste i stabilne instutucije koje su nam potrebne“, istakla je Delić.
http://twitter.com/PRcentar/status/1134117100476407808
Prvi sekretar ambasade Kraljevine Norveške u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori Geir Håkon Johansen rekao je da u tom diplomatskom predstavništvu smatraju da ispunjenje političkih kriterijuma nije samo preduslov za pristupanje EU.
„To je oznaka bilo kog funkcionišućeg društva. Politički kriterijumi obezbjeđuju najvažnije faktore, a to je povjerenje građana u svoje instutucije. Građanski nadzor nad političkim procesima jeste nužan. To se dokazalo i potvrdilo mnogo puta. Zato, norveška ambasada ima za cilj da podrži inicijative kao što je bila ova“, istakao je Johansen.