Kako do integriteta institucija

Dosadašnje iskustvo u sprovođenju politike integriteta trebalo bi iskoristiti u pravcu unapređenja segmenata, koji ne doprinose stvaranju transparentnog, odgovornog, nezavisnog i nepristrasnog sistema upravljanja, a Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) mora da se korupcijom bavi suštinski i da ima proaktivan pristup.

To je ocijenjeno na panel diskusiji „Politika integriteta antikorupcijski ili administrativni podvig?“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru konferencije „Integritet u politici i javnom sektoru“, koju finansira Ambasada Kraljevine Holandije.

Milena Gvozdenović iz CDT-a istakla je da nakon nekoliko godina sprovođenja politike integriteta nije moguće sa sigurnošću utvrditi na kom se nivou trenutno nalazi integritet u crnogorskim institucijama, niti kakvi su njegovi trendovi uspostavljanja.

„Prema podacima iz izvještaja ASK, 701 organ vlasti je bio u obavezi da usvoji i dostavi plan integriteta, što je do kraja 2017. godine ispunilo njih 98 odsto. Međutim, kada je riječ o samom kvalitetu tih planova, možemo reći da su rijetki organi koji su adekvatno pristupili analizi rizika, koji su karakteristični za njihovu instituciju“, rekla je Gvozdenović.

Članica Odbora za antikorupciju Skupštine Crne Gore Daliborka Pejović smatra da Agencija postaje jedna vrsta regulatora.

„Osim zakonskih normi, ona, očigledno mimo zakonskih rješenja sve više počinje da bude interesantna kroz davanje mišljenja u odnosu na konkretne slučajeve. Bojim se da će, u ovim kapacitetima, Agencija teško odgovoriti tom izazovu i toj potrebi. Tim prije, što nadzorni organ u okviru same Agencije mora biti respektabilan, maksimalno odgovoran i do kraja upravljački, nadzorni, kontrolni savjet“, rekla je Pejović.

Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović, podsjetila je da građani u Crnoj Gori smatraju da je korupcija jedan od tri najznačajnija problema, uz nezaposlenost i ekonomsku situaciju.

„Postoji percepcija javnosti da što ste bliži vladajućoj stranci vi možete da ostvarite neko svoje pravo. Tu automatski sumnjate da oni koji obavljaju funkcije i zaposleni su u javnoj upravi postupaju po samoj definiciji, zakonito, nepristrasno, transparentno“, rekla je Marović.

Jovana Marović, Politikon mreža (Foto: PR centar)

Gvozdenović je pojasnila da je rad na razvoju integiriteta institucija zahtjevan proces koji traži vrijeme i punu posvećenost svih nadležnih organa.

Na drugoj panel diskusiji „Kako do institucionalnog integriteta“  ocijenjeno je da kad imate snažne institucije možete da se bavite izazovima koji dolaze sa određenim stranim uticajima. Što ste vi efikasniji i bolji u prikupljanju prihoda više država ima da investira u bilo koje sektore, bilo da se radi o infrastrukturi, obrazovanju…

Program koordinatorka u Centru za međunarodno privatno preduzetništvo Martina Hrvolova navela je da kada građani osjećaju kao da njihova očekivanja nijesu ispunjena onda postaju frustirana i izgube povjerenje u ono što je javna uprava.

„Ne kreira država radna mjesta, već privatni sektor, oni prave profit, omogućavaju ekonomski rast. Mora postojati okruženje koje će im omogućiti da stvaraju profit i kreiraju radna mjesta, ali da bi se to desilo moraju da budu otporni na određene izazove i zato su jako važne jake institucije, uvijek ima prostora za poboljšanje”, rekla je Hrvolova.

Predsjednica CDT-a Milica Kovačević, osvrnula se na istraživanje i kazala  da je suštinska saradnja ona u kojoj je insitucija spremna da preispita svoje odluke.

„Metodologija koju mi koristimo je  MACPI. Radi se  sa tri strane procjena rizika, dakle, unutar organizacije, sa zaposlenima u Poreskoj upravi, koji najbolje mogu da ocijene koji su rizici. Druga procjena je istraživanje sa klijentima/ korisnicima, širok spektar preduzeća koji su u prethodnoj godini imali kontakt sa ovom institucijom, tu dobijamo percepciju od spolja, koliko su zadovoljni uslugama i kako oni ocjenjuju šta tu treba unaprijediti. Treća važna grupa- eksperti, identifikujemo ljude iz različitih sektora kako bismo dobili spoljnu percepciju o istim pitanjima gdje su rizicii kako se sa njima izboriti“, navela je Kovačević.

U istraživanju je uključena i Poreska uprava.