Kino aktivizam: 100 godina jedne revolucije

Studenti Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, ali i svi zainteresovani sa Cetinja, imali su priliku da u okviru projekta CDT-a “Evropski horizonti 1917, značaj i naučene lekcije” pogledaju, ali i prodiskutuju o evropskim filmovima.

Na Cetinju su prikazani filmovi “Hana Arent”, “Zbogom Lenjin”, “Svadba” i “Testament” i “Amarkord”.

Prof. mr Janko Ljumović sa Fakulteta dramskih umjetnosti, bio je jedan od učesnika i saradnika projekta “Evropski horizonti 1917, značaj i naučene lekcije”, kao autor eseja “Prvih sto godina od jedne revolucije: Optimizam, ipak!”, ali i medijator u okviru filmskih projekcija o čemu je i pričao za “Play”, pojasnivši cilj manifestacije.

“Ovaj projekat predstavljao je platformu za promovisanje vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa, zapravo svih onih ključnih ključnih vrijednosti koje su jačale ideju Evrope nakon Oktobarske revolucije. Stogodišnjica Oktobarske revolucije jeste osnovno polazište za dizajn projekta. Projekat je bio prilika da se o Evropi, evropskim vrijednostima i evropskom kulturnom identitetu razgovara i debatuje izvan dominantnih administrativnih i političkih tema”, pojašnjava on.

Kako ističe, isti projekat osim u Crnoj Gori, realizovan je u Srbiji, Hrvatskoj, Belgiji, Poljskoj, Mađarskoj i Italiji.

“Unutar zajedničke platforme između partnera u projektu razmijenjena su iskustva i pogledi ovog značajnog jubileja koji je širom Evrope obilježen protekle godine na različite načine”, dodaje Ljumović, koji je otkrio i kako je tekao proces odabira filmova koji će se naći na repertoaru.

“Jedan od segmenata projekta predstavljao je i projekat diskusija o filmu ‘Prvih 100 godina jedne revolucije 1917-2017 – Kino aktivizam’ na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, koji je studentima ponudio različite filmove koji mapiraju događaje, ličnosti i teme koje promovišu evropske vrijednosti. U tih sto godina bilježimo traumatične događaje i posebno iskustva totalnitarnih ideologija koja su dodatno opredijelila evropske narode i politike da ideju ujedinjene Evrope učine mogućom”, pojašnjava on.

Na molbu da izdvoji njemu najznačajniji ili najdraži film od njih pet, odgovara:

“Film koji može biti blizak mladima, jer je ujedno osim političkog konkteksta rušenja Berlinskog zida i film o odrastanju, njemački film ‘Zbogom Lenjin’, iz 2003. godine u režiji Volganga Bekera. Njegov glavni junak Aleks ima mudrost mladog modernog Evropljanina, zapravo je on junak današnje Kreativne Evrope, Evrope koja u sebi anticipira sve njene traume, jer upravo kroz kreativnost nalazi rješenja za drugog. Film je i priča o solidarnosti ili pak primjer koliko su Njemci posvećeno radili na svojoj demokratiji i suočavanju sa prošlošću”.

Ukoliko u budućnosti bude organizovan isti ili sličan projekat, Ljumović izdvaja ostvarenja koja bi volio da budu prikazana, a nisu ovoga puta.

“Lista filmova o kojima govorimo je lični izbor ili jedan mogući pogled na stvarnost Evrope, njene strahove i nade. Ovakvi projekti su izuzetno važni, jer umjetnost postavljaju kao medijum za socijalne i političke teme”, kaže on.

“Umjetničko djelo ima moć da emancipuje i afirmiše vrijednosti plemstva duha bez kojih nema Evrope. Recimo to mogu biti filmovi koji su bazirani na djelima velikog Tomasa Mana, ili filmovi Vima Vendersa, zapravo lista je neiscrpna, jer je autorski film najvitalniji i najvažniji promoter Evrope”, smatra Ljumović.

(Izvor: Vijesti)