Mladi su islamofobični, stigmatizuju migrante

Mladi iz zemalja Zapadnog Balkana pokazuju negativan stav prema imigrantima iako većina njih nikada nije bilo u kontaktu sa nekim imigrantom. Glavni razlog negativnih stavova koje mladi imaju prema imigrantima je negativna percepcija islamske religije.

To je pokazalo istraživanje o percepciji i stavovima mladih o islamofobiji i radikalizaciji, koje je sprovedeno online u periodu od kraja jula do sredine septembra, na uzorku od 1152 mlade osobe iz četiri države Zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija) i četiri države EU (Belgija, Italija, Mađarska i Njemačka).

Istraživanje je urađeno sa ciljem da sistematski analizira potencijalne izvore diskriminatornih stavova kao i da posluži kao polazna osnova za dalji razvoj aktivnosti i programa usmjerenih na prevenciju i suzbijanje diskriminatornih praksi.

Negativan odnos prema imigrantima za 45% je veći kod osobe koja ima ektremno islamofobične stavove u poređenju sa osobama koje nemaju.

Na to koliki će biti stepen islamofobije utiče takođe, i osjećaj nesigurnosti kod mladih, koji je se može posmatrati kao posljedica uticaja globalne politike i političkih dešavanja.
Ključnu ulogu u prevenciji islamofobije ima edukacija dok je za smanjenje stigme prema izbjeglicama najvažniji direktan kontakt.

Iako pitanja islamofobije i stigamatizacije imigranata nijesu u fokusu u Crnoj Gori istraživanje nam je ukazalo da treba intenzivnije raditi na razvoju kritičkog mišljenja mladih jer svoje stavove većina mladih ne formira na osnovu činjenica.

To nas dovodi i do bitne uloge koju u tom procesu, pored roditelja, imaju obrazovne institucije i mediji.

Iako sve zemlje Zapadnog Balkana u svojim kurikulima imaju i građansko obrazovanje i medijsku pismenost postavlja se pitanje koliko su postojeći planovi i programi prilagođeni trenutnim izazovima modernog društva i koliko pružaju mladima vještine da razlikuju propagandu od stvarnog života i da kritički posmatraju sadržaje koji im se plasiraju.

Glavni nalazi istraživanja

Islamofobija kod mladih, na ukupnom našem uzorku, na skali od 1 do 5 je 2.75.

Mladi iz zemalja Zapadnog Balkana su nešto manje islamofobični od svojih vršanjaka iz Evrope. Nivo islamofobije kod mladih iz Zapadnog Balkana iznosi 2.5 a kod mladih iz zemalja Evrope 2.9.

Iako se islamofobija prvenstveno vezuje za pitanje religije, istraživanje je pokazalo da snaga nacionalnog identiteta, a ne stepen religioznosti ima veću ulogu u razvoju islamofobije.

Treba napomenti da je istraživanje pokazalo da je prosječno poznavanje islamske religije relativno nisko (na skali do 6 iznosi 2.2) što može ukazati na to da su negativni stavovi prema islamu zasnovani na nedostatku znanja.

Primjera radi poznavanje pet osnovnih činjenica o Islamu, smanjuje stepen islamofobije za otprilike 6%.

Osoba koja ima snažno razvijenu vezu sa svojom nacionalnom grupacijom ima za 12% veći stepen islamofobije u odnosu na osobu koja nema snažan nacionalni identitet.

Stigmatizacija imigranata

Stavovi prema imigrantima se ne razlikuju značajno kod mladih iz Evrope i Zapadnog Balkana.

Na skali od 1 do 5, stepen stigme prema imigrantima kod mladih iz EU iznosi 2.76 pri čemu njih 35% nije nikada bilo u kontaktu sa imigrantima.

Taj nivo kod mladih iz Zapadnog Balkana iznosi 2.65, iako je čak 67% njih izjavilo da nije bilo izloženo bilo kakvoj vrsti kontakta sa imigrantima.

To može da ukazuje na to da su “naši” mladi opterećeniji predrasudama i stereotipima od svojih vršanjaka iz Evrope.

Istraživanje je pokazalo da je glavni razlog negativnih stavova prema imigrantima – negativna percepcija islamske religije.

Takođe, ukazalo je na to da formalno obrazovanje ima ključnu ulogu u smanjenju stepena islamofobije kod mladih iz Evrope, dok kod mladih iz Zapadnog Balkana veću ulogu ima poznavanje, odnosno specifična znanja o islamskoj religiji.

Ispitanici iz ruralnih područja, koji uglavnom nemaju kontakt sa imigrantima, imaju za 3% negativnije stavove u odnosu na mlade iz urbanih područja.

Politička radikalizacija 

Istraživali smo i političku radikalizaciju, odnosno sklonost mladih da se anagažuju ili pruže podršku nekoj nasilnoj akciji kojom bi se postigao neki politički cilj.

Rezultatmlada osoba podržati ekstremnu političku akciju veća je za 38% kod mladih koji su ekstremno islamofobični.

Mladi iz Evrope skloniji su da podrže nasilne proteste, dok su mladi iz zemalja Zapadnog Balkana generalno skloniji “narušavanju reda”.

Šta brine mlade?

Mladi iz zemalja Zapadnog Balkana ubjedljivo najvećom bezbjednosnom prijetnjom smatraju organizovani kriminal (4.41 na skali od 1 do 5).

Na drugom mjestu kao bezbjednosnu prijetnju mladi vide terorizam iako on nešto više zabrinjava mlade iz EU (3.74) nego mlade iz ZB (3.42).

Na trećem mjestu su imigracije koje nešto više brinu mlade iz EU (3.29) nego mlade iz ZB (3).