Šta smo naučili za 100 godina

Javnom debatom u Kolašinu, CDT je počeo seriju aktivnosti u znak sjećanja na 1917. godinu u Evropi i njene refleksije na sadašnje vrijeme i sadašnje države.

 

Javna debata “Evropa u traganju za sobom, horizonti 1917-2017” organizovana je u okviru programa “Evropa za građane” koji CDT realizuje u saradnji sa partnerima iz šest evropskih zemalja, a uz podršku Evropske komisije.

Gradonačelnica Kolašina Željka Vuksanović u pozdravnom govoru je kazala da je u proteklih sto godina bilo pozitivnih, ali više negativnih događaja, kao i da su svi događaji davali mogućnost za promjenu.

“Mogu vam reći da nismo naučili neke lekcije, mogli smo mnogo bolje, moglo je da nam bude lakše u životima i događanjima”, kazala je Vuksanović.

Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da glavni cilj ovih tribina da se pokaže građanima da Evropu ne čine samo zahtjevi birokratski procesi ili evropski fondovi već sistem demokratskih I kulturnih vrijednosti koji se stvarao kroz vjekove.

Predstavljajući gosta tribine, istoričara Bobana Batrićevića, Koprivica je kazao da Batrićevića manje zanima istorija kao prošlost i skup činjenica već korišćenje naučnih metoda da bi se istražile lekcije koje se iz prošlosti mogu naučiti.

Batrićević je na početku razgovora kazao da 1917. nije važna samo zbog revolucije u Rusiji niti zbog toga što je radnička klasa uspjela da slomi carstvo i na taj način stvorila mogućnost da se cijeli svijet promijeni već da je to završnica Prvog svjetskog rata i preispitivanje šta je to Evropa.

“Tada se SAD prvi put direktno miješaju u evropski posao i počinju da utiču na Evropu. Počinje uvođenje osmočasovnog radnog vremena, prava žena, pravo na štrajk, ukidanje privatne svojine”, podsjeća Batrićević.

Govoreći o tome kako je 1917. uticala na CG, on je kazao da je na ovako mali sistem svaki veći potres imao neki uticaj.

“CG se 1917. nalazi u kontratrendu – stvaraju se nove države, a ona kao saveznica pobjednica u I svjetskom ratu, ulazi u novu državu, a gubi svoju. Jedna od direktnih posljedica 1917. je gubitak CG države. Ne zato što je CG bitna, već je Zapad u strahu od širenja komunizma,srednja klasa sa dugom tradicijom kapitalizma su u strahu od širenja te ideje. Kraljevina Jugoslavija je tampon zona – ona između Zapada i Istoka sprječava širenje komunizma”.

Batrićević je podsjećajući na važne događaje koji su se dešavali od 1917. do danas kazao da su ideje iz 1917. na pravi način proklamovane svijetu 1945. – jer je svijet u strahu, da se ponovo ne stvori fašizam u Evropi, nastojao da pravednije postupa i sprovodi te vrijednosti.

Kao najvažniji datum crnogorske istorije, istoričar je naveo 13. jul.

“Najveća oslobođena teritorija u Evropi je u tokom 13. jula u CG. To je najsvjetliji trenutak naše istorije. Malo koji datum može da se poredi sa 13. julom jer je to datum koji može da ujedini sve nacije”.

Batrićević je nakon toga istakao da je 1968. stvorila svijet koji mi sad poznajemo – konzumerizam, ateizam, jačanje studentske svijesti, pravo na abortus itd.

“To je period najvećeg prosperiteta, i pored nedostatka svih slobod. Tu je najvažnije što je Tito rekao NE Rusiji, ublažava se Staljinov uticaj, ide se ka socijalizmu i teži demokratizaciji”.

On je kazao i da je u tom period uništeno selo jer se tako stvarala radnička klasa.

“I mi uticaj tog doba i danas osjećamo. Opismenilo se tada 90 odsto stanovništva, manjine su dobile inkluziju o kojoj bi i sadašnje vlasti mogle nešto i da nauče. Do 1953. je to malo mučno iskustvo, ali od 1953. je to moderan i uređen sistem”.

Batrićević smatra  da je crnogorski narod i prije 1917. bio u “kontra ritmu”.

“Krajem srednjeg vijeka Balkan potpada pod turskom vlašću, mi nabavljamo štampariju. 1918. cijeli svijet slavi, kraj I svjetskog rata, CG iako pobjednica u ratu gubi državu Pa preko 1948. i Golog otoka, do 1991. kada državu dobijaju jugoslovenske zemlje koje je nijesu imale, a CG neće svoju državu”.

Tekst je urađen u okviru projekta “Evropski horizonti 1917. godine – značaj i naučene lekcije” koji je finansijski podržala Evropska komisija kroz program Evropa za građane. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju i ni na koji način ne odražava stavove donatora.