Crnogorska Skupština – od parlamentarne diktature do glasačke mašine

Parlamentarna kriza i opozicioni bojkot rada Skupštine, koji u Crnoj Gori traje skoro godinu dana, uticali su na kvalitet kontrole zakonodavne nad izvršnom vlašću i doveli u pitanje ostvarivanje
ustavne uloge Parlamenta – kontrolora Vlade.

Crnogorska opozicija u radu Skupštine i njenih tijela nije učestvovala od konstituisanja parlamenta – novembra 2016. odbijajući da prihvati rezultate parlamentarnih izbora i tvrdeći da su dešavanja tokom izbornog dana uticala na slobodnu volju birača.

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su sredinom oktobra 2016. godine, a tokom izbornog dana uhapšeno je dvadesetak osoba kojima se trenutno sudi zbog optužbi za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju.

Tužilaštvo ovu grupu tereti da su imali namjeru da izazovu nerede i spriječe ulazak Crne Gore u NATO. Među optuženima se nalaze i poslanici opozicionog Demokratskog fronta.

Od prošle godine se u crnogorskom Parlamentu nijesu čule argumentovane rasprave, na relaciji vlast opozicija, a tokom premijerskog sata i poslaničkih pitanja poslanici vladajuće većine postavljali su pitanja premijeru i ministrima iz iste koalicije.

Podaci koje nam je dostavila Skupština Crne Gore pokazuju da od novembra 2016. do 30. juna 2017. nije bilo kontrolnih saslušanja i da je održano osam konsultativnih. U poređenju sa ovom godinom, iz Izvještaja o radu Parlamenta se može zaključiti da je 2016. bilo deset kontrolnih saslušanja i 32 konsultativna, a 2015. sedam kontrolnih i 43 konsultativna.

U vladajućoj partiji Socijaldemokrata Crne Gore (SD), čiji je lider Ivan Brajović i šef crnogorskog parlamenta, smatraju da kontrolno saslušanje nije jedini mehanizam kontrole Parlamenta nad izvršnom vlašću niti  pokazatelj efikasne kontrole.

“Parlament, između ostalog, svoju kontrolnu ulogu nad izvršnom vlašću vrši kroz razmatranje godišnjih izvještaja državnih institucija. Socijaldemokrate su se u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti
uvijek ponašale odgovorno i bavile se suštinom u najboljem interesu države i naših građana”, saopšteno je iz medijskog tima ove partije.

Takođe, tvrde da je “opozicija u proteklim sazivima inicirala najveći broj kontrolnih saslušanja iz raznoraznih političkih razloga, što im je bio jedan vid političkog marketinga”.

S druge strane, u opoziciji smatraju da je “institut premijerski sat pretvoren u predstavu za javnost, priredbu u kojoj je do posljednje riječi razrađen scenario i uloge unaprijed podijeljene”.

Konstruktivna raspava ili protočni bojler

U Demokratama Crne Gore smatraju da je rad u odborima sveden na sazivanje, redovno održavanje i uniformno glasanje.

“Rijetko se kad čuje glas nekog od članova odbora. Sve ovo najbolje potvrđuje tezu da je Skupština pretvorena u pravi protočni bojler. No, neka. Jeste bolno to gledati i trpjeti, ali neka i građani Crne Gore i cijela međunarodna javnost vidi kakvu to mi demokratiju upražnjavamo u Crnoj Gori. Uskoro će i tome doći kraj”, kazao je Boris Bogdanović, poslanik ove partije.

Skupština je, prema podacima koje nam je dostavila, od novembra do 30. juna održala 17 sjednica što je oko dvije sjednice mjesečno koje su trajale u prosjeku oko tri sata. Prošle godine su sjednice trajale u prosjeku četiri puta duže, a 2015. pet puta. 

U vladajućoj SD smatraju da dužina trajanja rasprave o nekom zakonu, nije mjerilo zainteresovanosti niti garant kvaliteta donesenog zakona.

“Važno je da je rasprava konstruktivna i da se bavi suštinom, te da joj krajnji cilj bude donošenje dobrog i održivog zakona za dobrobit svih građana”, smatraju u medijskom timu ove partije.

Kada je u pitanju broj usvojenih predloga zakona, može se zaključiti da je parlament u ovom periodu u prosjeku usvajao deset zakona mjesečno, kao i ranijih godina.

U prosjeku je podnijeto oko 27 amandmana, dok je ranijih godina taj broj bio od tri do četiri puta veći.

Takođe, na osnovu zvaničnih podataka parlamenta se može zaključiti i da su poslanici ranijih godina predlagali veći broj amandamana.

„Sasvim je razumljivo da je podnijeto manje amandmana i da je predložen manji broj zakonskih tekstova od strane poslanika i da su sjednice Parlamenta kraće trajale u odnosu na prošlu godinu, iz prostog razloga što 39 poslanika ne dolazi na posao. Bilo bi naravno dobro da poslanici opozicije odustanu od toga i da se vrate u Parlament, međutim, to je njihov izbor koji u većoj mjeri ne utiče na kvalitet rasprave, niti na kvalitet zakonskih tekstova”, pojašnjavaju u SD-u.

Kriza utiče na demokratski razvoj

Analitičar Sergej Sekulović smatra da je prirodno da izostanak debate utiče na kvalitet zakonskih tekstova, ali ne mora da znači.

“Kako između ove dvije grane vlasti trenutno vlada simbioza na štetu Parlamenta, možemo slobodno reći da je Parlament postao neka vrsta prudužene ruke izvršne vlasti, te se i amandmansko djelovanje javlja kao incidentno”.

Na pitanje koliko je ova parlamentarna kriza uticala na demokratiju u CG i koliko će nam trebati vremena da se ‘oporavi’ kontrolna uloga Parlamenta, Sekulović kaže da politička  kriza kroz koju prolazimo nesporno negativno utiče na demokratski razvoj crnogorskog društva i razvoj građansko-kritičke svijesti.

“Nemamo fukcionalnu, već kontrolisanu demokratiju. Ne znam koliko će vremena trebati za oporavak, ali da bi to vrijeme bilo što kraće određeni javni vritisak, u smislu kontrolne funkcije od
strane opozicije, bi se mogao pojačano vršiti i sada”.

Demokrate, ipak, smatraju da „što god mislili o prošlim vremenima i sazivima, kvalitet rasprava je bio na mnogo višem nivou i često su se lomila koplja oko jedne riječi ili sintagme.

“Od poslanika koji su mandate dobili na krilima ‘terorističkih akata’ ne možete očekivati kvalitet u raspravi. Jedino do čega je njima stalo jeste da iskoriste to „malo“ privilegija što imaju i da što prije otaljaju posao”.

Kako je parlament od novembra do danas obavljao zakonodavanu, kontrolnu i reprezentativnu funkciju, te da li je ostvario svoju Ustavnu ulogu pitali smo i vladajuće Demokratsku partiju socijalista i Bošnjačku stranku, kao i opozicioni SDP i Građanski pokret URA, ali odgovor nijesmo dobili.

Prošlo je zlatno doba parlamentarizma

U civilnom sektoru smatraju da u odnosu na ovo danas, rad Skupštine kojim nisu bili zadovoljni prethodnih godina, izgleda kao zlatno doba crnogorskog parlamentarizma.

Tada se prvi put desilo da je Parlament glasao protiv Vladinih odluka što je tadašnji premijer nazvao parlamentarnom diktaturom.

Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa podsjeća da je po definiciji Skupština epicentar demokratije i da ta institucija treba da obezbijedi pluralizam mišljenja o problemima koji opterećuju jedno društvo i da da smjernice za rješavanje.

“Zbog odsustva opozije iz Skupštine Crne Gore, sve njene uloge su obesmišljene pa je ona danas samo glasačka kutija, u kojoj se umjesto ozbiljnih rasprava, nižu pohvale Vladi i potvrđuju njeni
predlozi dizanjem ruke. Posljedice takve situacije trpe sami građani jer se politike koje se tiču svih nas, koje uređuju naš život – ne analiziraju, ne kritikuju, ne unaprjeđuju”.

Crnogorski Parlament, smatra ona, svoju punu Ustavnu ulogu nije postizao ni dok je opozija bila u skupštinskim redovima.

“To najbolje potvrđuje činjenica da opozicija, po Poslovniku, u svim odborima ima u godini dana dvije prethodne inicijative za kontrolno saslušanje – odnosno može da stavi na dnevni red dvije teme bez glasova vladajuće većine, a da to u praksi skoro uopšte nije bilo korišteno”, kazala je Bajramspahić.

Ona je podsjetila i da ranije parlamentarne istrage nijesu dovele do zaključaka, niti su pitanja koja su bila teme kontrolnih saslušanja uspjela da utvrde sve činjenice i odgovornost nadležnih za propuste.

“Zakonodavna uloga je takođe, na zavidnom stanju, pa kvalitet amandmana ni u ranijem periodu nije bio na očekivanom nivou”, zaključila je ona.

Prilog je nastao u okviru projekta “Krizno izvještavanje jugoistočnoj Evropi” Mreže za profesionalizaciju medija u jugoistočnoj Evropi (SEENPM) koji je finansijski podržao Nacionalni fond za demokratiju (NED). Za sadržaj priloga odgovoran je autor.