Birački spisak – problemi i rješenja

CDT je kroz predlog praktične politike „Preporuke za unapređenje kvaliteta i kontrole biračkog spiska“ skrenuo pažnju na preostale probleme koji se tiču kvaliteta i kontrole biračkog spiska.

Preporuke su upućene MUP-u, Državnoj izbornoj komisiji (DIK-i), političkim partijama i drugim institucijama koje imaju obaveze u ovoj oblasti.

U susret predsjedničkim i mogućim parlamentarnim izborima 2018. godine, neophodno je nastaviti praksu stalne kontrole biračkog spiska i omogućiti svim zainteresovanim stranama koje imaju zakonsko pravo da prate tačnost ovog registra kroz stalnu i direktnu komunikaciju sa MUP-om.

Dobra praksa transparentnosti, koja je uvedena u pripremi parlamentarnih izbora, je model stvaranja kvalitetnije kontrole biračkog spiska, ali i povjerenja građana u izbore i institucije.

Iako DIK ima zakonsku obavezu da nadzire birački spisak, javnosti nije dostupan zvaničnan dokument DIK-e koji rezimira rezultate nadzora nad BS i daje detaljne informacije o tome šta je DIK-a radila i koje je rezultate postigla prilikom nadzora BS za parlamentarne izbore 2016. godine.

Javnosti nije poznato da li je DIK-a radila neposredan uvid u registre građana, kao ni kontrolu prateće dokumentacije na osnovu koje se formiraju ti registri.

Zato je kroz saradnju sa relevantnim međunarodnim i domaćim institucijama potrebno značajno ojačati kapacitete DIK-e za nadzor nad primjenom Zakona o biračkom spisku, kao i, u slučaju potrebe, povećati nivo zakonskih ovlašćenja DIK-e za obavljanje ovog nadzora.

Neažuran registar prebivališta

Jedan od ključnih problema za kreiranje tačnog BS predstavlja i neažuran registar prebivališa građana Crne Gore.

Budući da je prebivalište osnova za određivanje biračkog mjesta, često se dešavalo da biračko mjesto bude kilometrima daleko od stvarnog prebivališta birača.

Takođe, problem je to što postoji nepoznat broj lica koja nijesu odjavila prebivalište prilikom odlaska u inostranstvo na duže vrijeme, te su, stoga, imali pravo glasa, pa postoje sumnje da samo fiktivno ispunjavaju uslov prebivališta.

Zato treba početi rješavanje problema neažurnosti registra prebivališta, kroz ukidanje uslova prebivališta za izbore ili stvaranje ažurnog registra prebivališta crnogorskih državljana.

Kazne za neažurne građane

U procesu kontrole i provjere biračkog spiska identifikovan je i jedan broj umrlih lica, koja nijesu mogla biti brisana zbog nedostatka odgovarajućeg pravnog osnova.

Dio problema je nedostatak administrativne kulture ili loša namjera građana koji ne prijavljuju umrle.

Zato bi trebalo kreirati sistem kaznene politike za građane koji ne prijavljuju preminule članove porodice i za institucije koje neažurno vode ove evidencije.

Potrebno je da državne institucije koje obavljaju ovaj dio posla značajno poboljšaju komunikaciju, kako bi se, stvaranjem adekvatnog pravnog osnova, pravovremeno iz biračkog spiska brisali preminuli građani.