Crna Gora i izbjeglička kriza

Ne postoje naznake da se bilo kakav talas izbjeglica kreće ka Crnoj Gori, što ne znači da ne može doći do njihovog priliva na koji treba biti spreman, poručeno je na panel diskusiji „Izbjeglička kriza u regionu: Političko-pravne, humanitarne i bezbjednosne posljedice” koja je organizovana u saradnji CDT-a i CEDEM-a.

U ime Kancelarije Ombudsmana Siniša Bjeković je istakao da je Crna Gora od samo jednog tražioca azila, došla u situaciju da ima oko devet hiljada zahtjeva za dodjelu statusa azilanta.

On je pojasnio da kada se izbjeglice nađu pred vratima jedne zemlje, moraju se tretirati po principima zabrane vaćanja i dostojanstva, što podrazumijeva pravo na život i zabranu mučenja. Međutim, Bjeković je primjetio i da je prisutna „veća zaokupljenost formalno-pravnim, a manje suštinksim aspektom izbjegličke krize”.

http://twitter.com/CDT_CrnaGora/status/647091499004493824/photo/1?ref_src=twsrc%5Etfw

S obizorm na to da je Crna Gora mlada demokratija koja je ponovo rođena 2006., u tom svjetlu treba tretirati pitanje koliko je sposobna da se nosi sa naglim prilivom izbjeglcia na svojoj teritoriji, smatra Bjeković.

Sandra Bugarin iz Ministarstva unutrašnjih poslova je istakla da je situacija koja se desila u Sriji „najveća humanitarna kriza koja se dogodila nakon Drugog svjetskog rata”.

Ona je objasnila da je to narod koji pokušava da nađe najlakši, najbrži i najkraći put do zemlje koja je sigurna destinacija.

Kada je riječ o azilantima u Crnoj Gori, Bugarin je objasnila da je Crna Gora 2012. godine imala 1529 tražilaca azila, 2013. njih je bilo 3554, 2014. je bilo 2312 i ove godine imamo 1541 tražioca.

Naime, ona kaže da su od julske situacije rasta broja migranata koji su iz Makedonije preko Srbije pokušavali da dođu do Evropske unije, svi zahtjevi za azil u Crnoj Gori stali.

„Od tada nemate ni 20 tražioca azila”, ističe Bugarin.

PRIPREME SU U TOKU

Željko Šofranac iz Uprave za zbrinjavanje izbjeglica je istakao da migracioni talasi koji dolaze ne mogu izbjeći Crnu Goru.

„Veliki problem su smještajni kapaciteti, što znači da se moramo fokusirati na izlazne tačke, upravo tamo gdje su njihove želje- a to je Zapad”, kazao je Šofranac.